Saradnikov saradnik
![](https://cdn.glassrpske.rs/slika/2010/06/750x500/20100614195441.jpg)
Institucije BiH trebalo bi ove godine da, između ostalog, zaposle stručnog saradnika za upozoravanje na mine, šefa Odsjeka za pisarnicu i arhiv, stručnog savjetnika za ocjenjivanje usklađenosti....
Na internet stranici Agencije za državnu službu stoji konkurs koji je raspisao Institut za intelektualno vlasništvo BiH za zapošljavanje stručnog saradnika za nacionalni žig i za automatizaciju procesa.
A plate za upražnjena radna mjesta? Minimalno dvije prosječne u Srpskoj. A, naravno, biće isplaćene iz državnog budžeta.
Daleko od toga da ljude ne treba zapošljavati (naprotiv, neophodna su nova radna mjesta), ali pitanje je koliko su ovakva radna mjesta neophodna i opravdana u današnje vrijeme.
Posljedice ekonomske krize još uvijek se osjećaju, ali stiče se utisak da neki na to i misle.
Koliko je banalnih oglasa i otvorenih konkursa za zapošljavanje u državnoj službi? Dovoljno da se čovjek zapita šta ćemo od tolikog broja samostalnih i viših stručnih saradnika, pogotovo kada svaki šef ima saradnika, a njegov saradnik svog saradnika (bilo višeg ili samostalnog), pa i saradnikov saradnik ima saradnika.... I tako u nedogled.
U institucijama BiH od početka godine zatvoreno je 47 konkursa za zapošljavanje službenika od kojih se najveći broj odnosi na zapošljavanje pripravnika i upravo popunjavanje radnih mjesta kao što su viši stručni saradnici ili stručni saradnici, dok je još nekoliko konkursa u toku.
Postavlja se pitanje koliko je stručnih saradnika potrebno pojedinim agencijama, ministarstvima i drugim institucijama kada je opšte poznata činjenica da je broj zaposlenih u državnoj službi odavno premašio granice. O efektima rada pojedinih državnih agencija i institucija ne treba ni govoriti.
Na to upozoravaju i ekonomisti koji ističu da se, iako zapošljavanje ima pozitivne efekte, broj zaposlenih u državnoj službi mora smanjiti, jer u vrijeme recesije pomenute aktivnosti ne idu u prilog tome.
U državnoj službi ima određen broj onih koji su zaposleni na određenim funkcijama, a njihov rad nema nikakve rezultate zbog opisa radnog mjesta na kojem se nalaze. Naravno, najmanje je to njihova krivica. Oni su samo, u potrazi za poslom, ispunili uslove konkursa.
O potrebnim ili pak nepotrebnim radnim mjestima neko bi morao da vodi računa u doba krize. Ipak, postoje mnogo bolji načini da se utroši novac, a radnicima obezbijedi mogućnost da rade poslove koji će da donesu konkretne rezultate.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.