Sam svoj doktor
Internet i društvene mreže osim što su odavno postale glavno mjesto za komunikaciju, razmjenu kulinarskih recepata, traženje partnera, počesto su i izvor savjeta za liječenje.
Dovoljno je u internet pretraživač ukucati “bol u stomaku” i za svega nekoliko sekundi, bez pregleda i razgovara s ljekarom, dobijete dijagnozu ali i preporučene medikamente i sve moguće načine liječenja.
Zbog te brzine, ili ko zna kojeg razloga, većina stanovnika kad osjeti zdravstvene tegobe prvo ispita “gugl” doktora pa tek onda odlazi kod pravog ljekara. Prema svjetskim procjenama, to radi čak 80 odsto ljudi, što samo po sebi nije štetno ukoliko je samo informativno, ali samoinicijativno uspostavljanje dijagnoze krajnje je opasno. Traganje za dijagnozama na internetu toliko je uzelo maha da je čak dobilo i naziv kiberhondirija.
Pitam se, kako i zašto smo došli u situaciju da toliko vjerujemo svemu što pročitamo na internetu pa mu prepuštamo i vlastito zdravlje?
A da to zaista mnogi rade i sami sebi određuju terapiju vidljivo je iz studije Svjetske zdravstvene organizacije zasnovane na istraživanju sprovedenom među populacijom 14 zemalja evropske regije, među kojima je i BiH. Istraživanje je pokazalo da je svaki treći pacijent antibiotike pio na svoju ruku, bez preporuke i recepta ljekara. A jedna od posljedica samodijagnostike je rezistencija na lijekove koja postaje ozbiljna prijetnja zdravlju pacijenata. Tako smo zbog neodgovornog ponašanja sve smo bliže tome da izlječive bolesti postanu neizlječive jer zbog neracionalne upotrebe antibiotika bakterije, kažu stručnjaci, postaju otporne na te lijekove. Doktori tvrde da već sada među bakterijama koje izazivaju urinarne tegobe ima onih koje su postale otporne na sve moguće antibiotike usljed čega je sve više hroničnih upala mokraćnih kanala.
Prema riječima ljekara, pacijenti su često spremni i da se raspravljaju u nastojanju da im se da antibiotik čak i onda kad im se objasni da njihove tegobe nisu izazvane bakterijskom infekcijom i da ti lijekovi nisu djelotvorni kod oboljenja koji ih muči.
Stiče se utisak da informacije s interneta imaju veću težinu od mišljenja ljekara specijalista koji su se deceniju školovali za taj posao.
Ljudi moraju biti svjesni da je na “Guglu” i ostalim tražilicama more laika koji bez ikakvog znanja i referenci pišu zdravstvene i medicinske savjete. Da ne smiju vjerovati sumnjivim forumima koji nažalost imaju uticaj u javnosti što je vidljivo na primjeru izbjegavanja vakcinacije djece, čija je ideja potekla od laika i nestručnih lica.
Pokažimo odgovornost kada je liječenje u pitanju. Zdravlje je najvrednije što imamo, pa zar s njim da se kockamo?
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
