Sabiranje hrvatskih računa
Da se u Hrvatskoj ne poštuje ravnopravnost naroda, da su podjele i dalje očigledne i velike i da bi baš to mogao biti kamen spoticanja ove zemlje na putu u Evropsku uniju, pokazuje i izvještaj Evropske komisije, koji će biti objavljen 9. juna.
Izvještaj bi, kažu upućeni u toj zemlji, mogao da Hrvatima donese neočekivano neprijatne rezultate.
Jer, briselski zvaničnici poručili su Hrvatskoj da je vrijeme da se saberu svi računi i riješi sve sa čim se godinama u Hrvatskoj odugovlačilo. Novi izvještaj, između ostalog, ističe da prava Srba ne uključuju samo pravo na povratak nego i pravo na penzije, da Hrvatska treba da preduzme mjere da bi zaštitila one koji mogu biti izloženi prijetnjama i nasilju. EU ističe važnost daljeg napretka na ovom području, ne samo u interesu prava u Hrvatskoj, nego i da bi se poboljšao postupak pomirenja i u Hrvatskoj i u regiji.
Ovaj izvještaj za sve koji su iole upućeni nije nikakvo iznenađenje. Jer, u Hrvatskoj ni 15 godina poslije rata krivci za ratne zločine ne odgovaraju za svoja nedjela, niko se ne bavi sudbinama nestalih Srba, niti se bavi istragama i procesuiranjima odgovornih za zločine nad srpskim stanovništvom. S druge strane, Srbija je procesuirala gotovo sve odgovorne za zločine.
Srbija je usvojila deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici prije nego deklaraciju o osudi zločina nad sopstvenim narodom. U Hrvatskoj takvo nešto nije ni u planu.
Malo ko se od hrvatskih političara usuđuje da otvoreno prizna zločine nad Srbima u proteklom ratu. Srbija je odavno to uradila. Iako apsolutno svjesna koliko je zločina počinjeno nad Srbima, javno govori i onima počinjenim nad ostalim narodima.
Dok sa jedne strane u Srbiji djeluje više od 20 nevladinih organizacija koje su angažovane na pomirenju u regionu, osuđuju sve zločine, u Hrvatskoj takve organizacije nisu poželjne.
Članovi Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske, pravim trenutkom za pokušaj pomirenja smatrali su godišnjicu "Oluje", kada su u Kninu postavili spomen-ploču žrtvama ove hrvatske vojne operacije. Ovaj korak ka pomirenju zaustavljen je uništavanjem i uklanjanjem ploče u samom startu, prije nego što je ideja uspjela da pusti korijenje. Danas se više i ne spominje.
Pred sam kraj pregovora za ulazak u evropsku porodicu, ostali su veliki izazovi za Hrvatsku. Izazovi koji će pokazati koliko je zaista spremna na pomirenje, rješavanje problema Srba i procesuiranje odgovornih za ratne zločine.
Pokazaće posljednje poglavlje pregovora koliko je Hrvatska zaista spremna da postane dio Evropske unije. A priznavanjem svoje odgovornosti, učinili bi važan korak ka pomirenju u regionu. To su shvatili svi. Valjda će i Hrvatska.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
