Revolucija

Uprkos treningu dobijenom u Beogradu na akademiji "Kanvasa", terenci "Udara" iz Tuzle nisu uspjeli da svoju ostrašćenost profesionalno zakamufliraju. Dokaz za to je njihov glupo uvredljiv antisrpski proglas koji, pride, još otkriva cijelu igru zahtjevom da se važeći Ustav BiH poništi, a na njegovo mjesto vrati unitaristički ratni ustav Izetbegovićeve "Republike BiH" iz 1993. godine.

Očekivanje prelivanja protesta preko entitetske linije, prema sistemu spojenih sudova, bilo je ključna komponenta plana da se prikriju pravi uzroci i ciljevi destabilizacije.

Međutim, nedisciplinovano otkrivanje karata grupe "Udar", glavnih organizatora pobune, i upečatljivo destruktivan način kako je operacija sprovedena širom FBiH, otrijeznilo je mnoge u Republici Srpskoj, na samom početku...

Likvidacija Srpske i uklanjanje njenog nekooperativnog predsjednika Milorada Dodika još je u vrhu spiska prioriteta. Jedina razlika je u tome što je sada operativno područje prošireno tako što su se na nišanu našle i strukture vlasti u FBiH, ili bar njenom dominantnom, bošnjačkom dijelu.

Naizgled paradoksalno podrivanje "statusa kvo" u Federaciji, raspirivanjem već postojećeg i sasvim opravdanog masovnog nezadovoljstva, ima dublju logiku. Nesumnjivo je da su zapadni partneri u Sarajevu, za razliku od vlasti u Republici Srpskoj, pouzdani i kooperativni.

Takođe, žestoko nasilje demonstranata (ili njihovog huliganskog jezgra) i prateća paljevina javnih objekata, što je široko prikazano u sredstvima javnog informisanja u Srpskoj, vrlo negativno je odjeknulo i oživjelo podsvjesne traume iz vremena rata.

Kontraefekat je opipljiv. Da je akcija počela sa nekoliko dana mirne šetnje i provociranja organa reda prije nego što se prešlo na eskalaciju - kao što priručnik Džina Šarpa propisuje - rezultati bi za organizatore bili bolji.

Intenzivno pripremanje odgovarajućih kadrova njemačkih fondacija "Konrad Adenauer" - na desnom i "Fridrih Ebert" - na lijevom centru spektra ključni su momenti u realizaciji ove zamisli. Kako otkriva "Blic Republike Srpske", nakon 18. decembra 2013, strpljivim radom sa perspektivnim političarima u BiH gradi se "koalicija koja bi prevazilazila postojeće podjele i upućivala na transentitetsku i transnacionalnu saradnju".

Direktor kancelarije Fondacije "Konrad Adenauer" u Sarajevu Sabina Velkner izjavila je da je BiH "neophodna politika usmjerena na dugoročnu saradnju, koja će se bazirati na zajedničkim vrijednostima i ciljevima, da bi se zemlja pokrenula naprijed".

Kao po komandi, od trenutka izbijanja nemira, u izvještavanju zapadnih medija iz BiH ponavljaju se refreni o volšebno pronađenim "zajedničkim vrijednostima", što je očigledno u naslovu teksta koji donosi njemački list "Tagescajtung" - "Zajedno protiv nacionalizma".

Na potpuno istoj liniji Edvard Džozef, za vrijeme rata oficir UNPROFOR-a, a trenutno profesor na prestižnom "Džons Hopkins" univerzitetu u Vašingtonu, koji se sada promoviše kao stručnjak za Balkan, piše da "očajnički krik sa bosanskih ulica treba da postane katalizator promjena u centrima moći".

Tu je i agresivna izjava visokog predstavnika Valentina Incka bečkom "Kuriru" - "... Austrija će povećati broj svojih vojnika u Bosni. Ako stanje bude eskaliralo, moraćemo eventualno da razmišljamo o trupama EU".

Incko podstrekački izražava puno razumijevanje za uzroke nastalog stanja: "Protesti su opravdani, a posebno je socijalna neravnopravnost vodila ka tome."

Pri tome, Incko ni za trenutak ne gubi iz vida centralnu ideju: među uzrocima haosa koji bi mogli dovesti do redarstvenog korišćenja okupacionog kontingenta u BiH je - "državna konstrukcija koja ne funkcioniše".

Stefan Karganović

(direktor NVO "Istorijski projekat Srebrenica")

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.