Referendum

Dok u Srpskoj na referendum gledaju kao na mogućnost demokratskog izražavanja volje građana, u FBiH i određenim krugovima međunarodne zajednice iza svega vide neki drugi cilj, pa tako i iza ovog referenduma.

Pokušavaju da ga ospore ocjenama da je neustavan, protivan Dejtonskom mirovnom sporazumu, da nije opravdan...

Da li je opravdan najbolje govori broj optužnica i presuda protiv Srba pred Sudom BiH, koji nepobitno ukazuje na selektivan pristup pravdi. Srbima je do sada izrečeno 1.498 godina zatvora, dok su Bošnjacima izrečene 224, a Hrvatima 188 godina zatvora.

Tu su i enormni troškovi nametnutih institucija, a javnost u Srpskoj smatra ih neopravdanim u odnosu na rezultat njihovog rada. Sud BiH je u periodu svog postojanja obveznike Srpske koštao oko 43 miliona KM, a Tužilaštvo BiH 30,03 miliona KM.

Strukturalni dijalog jeste bio način da se promijeni i reformiše pravosuđe BiH, ali ni BiH, a ni Evropska unija, nemaju razloga za proglašavanje dijaloga uspješnim.

Pitanja zbog kojih je pokrenut dijalog skoro da se nisu makla s mrtve tačke za četiri godine.

Osim protokola o saradnji tužilaštava BiH i zemalja regiona u procesuiranju ratnih zločina, malo šta je učinjeno. Selekcija pri procesuiranju, prema ocjeni RS, ne da nije uklonjena, nego je postala još očiglednija.

Sud BiH jeste napravio pomak što se tiče retroaktivne primjene krivičnog zakona, ali to nije rezultat dijaloga već odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura.

U međuvremenu dijalog se pokušao proširiti na pitanja zbog kojih nije započet. Sve to dalo je za pravo Srpskoj da se na drugačiji način počne boriti za prava svojih građana.

Da li će referendum biti održan, pitanje je koje će se postavljati tokom cijelog ljeta. Odgovor sa sigurnošću niko ne može dati. Sigurno je da je RS kroz razgovor htjela da popravi stanje u pravosuđu, te da je to još moguće. Na potezu su drugi učesnici kreiranja stanja u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.