Ratne zastave
BiH je zemlja spoticanja i to se vidi na skoro svakom koraku, a 1. mart je samo jedan od datuma koji svake godine doliva ulje na vatru. Tako je bilo i ove godine, a poruka razdora je stigla direktno iz Parlamenta BiH, gdje su raširene ratne zastave Armije RBiH.
Obilježavanje 1. marta, koji se u samo u jednom dijelu BiH - Federaciji slavi kao dan državnosti BiH, samo je jedan u nizu datuma o kojem nema saglasnost na području BiH.
Za neke je to sasvim običan dan, početak trećeg mjeseca u godini, a za druge i treće datum na koji gledaju sa potpuno različitih aspekata i sa različitim osjećanjima.
Međutim, iako je svima poznato, ili bi barem trebalo da bude, da BiH nema zakon o državnim praznicima i da godinama nema dogovora o datumima koji bi trebalo da dobiju mjesto na tom kalendaru, u FBiH su ponovo javnosti predočili da ne mare za pravila i da žele da sve bude kako oni kažu.
Isticanje ratne zastave Armije RBiH u parlamentarnoj sali na dan koji kao državni praznik obilježava jedan od dva dijela BiH je uvreda za sve ostale u BiH i onaj (ili oni) koji su dali saglasnost da se takve zastave unesu i rašire u instituciji kakav je Parlament BiH, koji bi valjda trebalo da bude zajednička institucija, moraće da kažu kojim dobrom su to uradili i time samo produbili razdor među narodima.
Ovim se samo pokazalo da dan državnosti BiH jednostavno ne postoji, iako se neki u FBiH svake godine maksimalno trude da to tako predstave i u zemlji, ali i šire. Ovogodišnjim širenjem ratnih zastava su premašili sami sebe, a mnoge vratili u nemilosrdne događaje sa početka devedesetih godina.
Akademiju na kojoj su se vidjele ratne zastave organizovali su Forum parlamentaraca BiH 1990 i Kanton Sarajevo, a u parlamentarnoj sali mjesto je bilo, između ostalih, rezervisano i za ratnog člana Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića i penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka, koji se dovode u vezu sa masakrom vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine.
I dok su se u Parlamentu BiH "vijorile" ratne zastave, u RS su se mnogi sjetili ubistva srpskog svata Nikole Gardovića baš na 1. mart 1992. godine - dan koji označava početak rata u BiH, koji, eto, u FBiH slave kao dan nezavisnosti, dok je dan kada je potpisan Dejtonski sporazum i prekinut rat za tu drugu stranu sasvim običan dan.
Datumi su, na kraju krajeva, samo jedna od stvari o kojima u ovoj zemlji nije moguće postići dogovor, a poslije ovakvih poruka iz Parlamenta BiH od strane FBiH, teško da će i moći biti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
