Ratarska muka

Elementarne nepogode, koje ovu oblast "načinju" iz sezone u sezonu poljoprivrednike su dovele do dubioze, jer pored ponovnog mukotrpnog rada ratari moraju da posežu za dodatnim zaduženjem kako bi imali kakav-takav rod i kako bi mogli preživjeti.

Poplave, suše, grad pustoše poljoprivrednike u RS zbog čega je veliki broj njih prethodnih godina "digao ruke" od obrađivanja njiva. Na oranicama je ostao samo mali broj zemljoradnika, a koji se ovih dana mogu vidjeti na parcelama u Bijeljini, Šamcu, Doboju, te drugim područjima koja su zahvaćena poplavama kako presijavaju svoje njive.

Ponovnim radom ratari sigurno neće moći nadoknaditi štete, koje prema prvim procjenama iznose oko milijardu maraka, ali znaju da je to jedini način da prehrane porodicu pa je većina njih prionula na posao ne žaleći truda.

U ovoj nevolji, kako kažu, najviše im znači komšijska solidarnost, a u pomoć su im pritekli i distributeri, te Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS koji su dostavili prve količine sjemena ranijih sorti zrenja za područja koja su najviše bila pogođena poplavama.

Pomoć i podrška će im i te kako trebati i dalje, i sigurno će biti i pružena, pa mogu računati na otpisivanje duga i dodatne podsticaje. Međutim, uloženi trud i plodove koje su uskoro mogli ubirati niko neće moći da im nadoknadi.

Sada je neophodno što prije ispuniti sve ono što je obećano ratarima, jer sjetva ne može da čeka, a novac im je prijeko potreban. Borba seljaka za bolje sutra očigledno ne prestaje, a toj borbi treba da se priključe svi jer bez poljoprivredne proizvodnje, koja je osnovna strateška djelatnost svakog društva, neće samo biti gladni poljoprivrednici već i ostali stanovnici Srpske.

U suprotnom ratari će biti prepušteni sami sebi i onaj mali broj seljaka koji je ostao odustaće od stalne borbe protiv elementarnih nepogoda i presijavanja oranica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.