Ratari na mukama
Poljoprivrednici u Srpskoj nikako da stanu na zelenu granu. I u ovu godinu ulaze strepeći da li će imati dovoljno potrebnog materijala, kakve će biti vremenske prilike i da li će njihove brazde da vode do kraja ili će stati negdje na pola.
Kako se polako primiču dani kada bi trebalo zasukati rukave, upaliti mašine i izaći na njive, poljoprivrednici se hvataju za glave i pokušavaju na pronađu način kako da brazde ne budu i ove godine kraće, jer su skraćivane i lani i godinu ranije. Malo pomalo, metar po metar, ali je to ostavilo traga na domaću proizvodnju.
To se vidi na licima poljoprivrednika i enormnim iznosima za uvoz hrane. Kako sada stvari stoje, ni ova godina, nažalost, neće donijeti bolje i rodnije dane, jer mnoge prepreke stoje pred ratarima i prije samog ulaska u njive, jer put do tamo je sve duži.
Cijene repromaterijala su veće od deset do 15 odsto u odnosu na prošlu godinu, skočile su i cijene sjemena. Dodatni problem za početak proljećne sjetve stvara i lanjski kukuruz, koji je ostao neobran zbog lošeg vremena.
To su samo neki od razloga zbog kojih poljoprivrednici u RS sa strepnjom gledaju i u nebo i u novčanike. Problem su i velika dugovanja po osnovu podsticaja, ali vjeruju da će nadležni u RS ispuniti obećanja i preostalih 28 miliona KM duga iz prošle godine uplatiti do kraja idućeg mjeseca.
Da li će im i ti milioni biti dovoljni da spase proizvodnju i ispune brazde do kraja, ne vjeruju, ali vjeruju da će teško stanje u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji ostaviti jake posljedice i povući sa sobom dodatne probleme.
Domaći proizvodi godinama gube trku sa stranim, koji, malo pomalo, zauzimaju sve više mjesta da domaćim rafama. Toga su svjesni ratari iz Srpske, ali i dalje žele da svojim rukama naprave domaći proizvod i svojim radom i zalaganjem obezbijede pristojan život za sebe i porodicu.
U tome će im, i te kako, biti potrebna pomoć i nadležnih u RS. Jer, dok neki još važu kolika će im biti brazda, neki to već znaju, jer je neće ni biti. Mašine će ostati ugašene, jer nemaju novca za repromaterijal i sjemena. Njive će ostati neobrađene i samo će dodatno uvećati površinu koja neće biti zasijana.
Poljoprivreda je na koljenima, ratari na mukama. Skuplja sjetva će skratiti brazde, a rezultati će kasnije pokazati i za koliko.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.