Rat i mir

Veljko Zeljković
Rat i mir

U Vašingtonu će od 9. do 11. jula biti održan samit NATO-a, tokom kojeg će biti proslavljen 75. rođendan ove vojne alijanse. Sastanku će prisustvovati 32 lidera zemalja članica, kao i predstavnici partnerskih zemalja, uključujući pojedine arapske i države azijsko-pacifičkog regiona.

Na dnevnom redu je nekoliko važnih pitanja. Prvo će se odobriti kandidatura Marka Rutea na mjesto novog generalnog sekretara. Ovom prilikom razgovaraće se i o protivdejstvu Kini, a u okviru ovog pitanja biće potpisan poseban sporazum sa Japanom, Južnom Korejom, Australijom i Novim Zelandom. Podsjećanja radi, na prostorima Indo-Pacifika već postoji vojni savez nazvan AUKUS. Glavna tema će ipak biti događaji u Ukrajini. Očekuje se da će NATO članice objaviti koliko će novca dati Ukrajini. Krajem maja, Jens Stoltenberg predložio je da se Ukrajini daje 40 milijardi dolara godišnje. Ovo, međutim, nije naišlo na konsenzus, jer pojedine zemlje ne žele tu vrstu obaveze. Pored toga, na ovom sastanku trebalo bi da bude govora i o reformi NATO sistema vojne pomoći. U tu svrhu biće stvorena nova struktura NSATU. Ona će koordinisati obuku ukrajinskog vojnog osoblja i snabdijevanje oružjem. Strukturu će predvoditi američki general, koji će odgovarati komandantu NATO snaga u Evropi Kristoferu Kavoliju, a štab će biti otvoren u Visbadenu u Njemačkoj. Takođe se očekuje da će tokom samita Amerikanci i njihovi saveznici najaviti prebacivanje novog naoružanja u Kijev, uključujući sisteme PVO “patriot” i NASAMS, ali i da se na marginama ovog sastanka govori o kadrovskim promjenama u ukrajinskom rukovodstvu.

Kada je u pitanju zahtjev Kijeva, da se Ukrajina primi u NATO savez, vjerovatno će se opet ovoj zemlji svašta obećati, kule i gradovi, razne mape puta, pogotovo jer slijede predsjednički izbori u SAD, ali bez konkretnog datuma. Ukratko rečeno, nastaviće se stara igra, a koja je i uvukla Ukrajinu u rat sa moćnom Rusijom. Na marginama ovog samita trebalo bi očekivati i nezvanične sastanke predsjednika Volodimira Zelenskog sa vlasnicima krupnog kapitala, koji bi trebalo da budu glavni akteri u obnovi Ukrajine. Prije par sedmica i sam Zelenski je istakao kako ne bi bilo fer nedozvoliti zapadnim kompanijama da ne učestvuju u ovom unosnom poslu. Kada se podvuče linija, NATO zemlje nisu spremne da zaustave rat u Ukrajini. Štaviše, spremni su da ga dodatno zaoštre slanjem novih i većih količina naoružanja s kojim bi Kijev mogao gađati i po unutrašnjosti Rusije. Zbog toga je i mirovna inicijativa mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je prethodnih dana posjetio Rusiju i Kinu, a planira otići i u SAD - vjerovatno osuđena na propast. Nažalost! A Orban upozorava da bi i Evropa mogla biti uvučena, odnosno gurnuta u otvoreni rat s Rusijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Bol ne jenjava
Bol ne jenjava
Inflatorni udar
Inflatorni udar
Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
Petrodolar
Petrodolar
Svi žele brze pare
Svi žele brze pare
Avioni i tabloidi
Avioni i tabloidi
Pucanje po šavovima
Pucanje po šavovima
Čuvari naše sudbine
Čuvari naše sudbine
Misterija svih misterija
Misterija svih misterija
Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana