Raslojavanje

Anita Janković Rečević
Raslojavanje

Da su nepovoljne globalne prilike i inflacija pojedinima išle na ruku pokazuju preliminarni rezultati poslovanja domaćih banaka i mikrokreditnih organizacija, koje su lani zaradile pozamašne sume novca.

Bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je prošle godine neto dobit od 189,1 milion maraka, što je za oko 50 miliona maraka ili 35,75 odsto više u odnosu na 2022. godinu. 

Dobrim poslovnim rezultatima i te kako se mogu pohvaliti i mikrokreditne organizacije, jer su lani zaradile 41,9 miliona maraka ili 18 miliona više nego godinu ranije. 

Takvi rezultati dobrim dijelom posljedica su skoka kamata i kreditnog rasta, koji je djelimično uzrokovan krizom, budući da je dio građana, koje je skok cijena gurnuo u finansijske probleme, morao posezati za zaduženjima da bi izmirio veće troškove u domaćinstvu.

Svakako da je rast zaduženosti jednim dijelom posljedica boljeg standarda manjeg dijela građana, koji su zbog rasta prihoda posezali za kreditima kojima su finansirali kupovinu automobila, nekretnina, novog namještaja, luksuzne robe i slično. 

Banke i mikrokreditni sektor “uplusali” su se i zbog rasta kamata, jer je euribor krajem prošle godine bio za oko 60 odsto veći u odnosu na 2022. 

Opet se pokazala tačna ona stara poslovica: “Dok jednom ne smrkne, drugome ne svane”. Samo što se, nažalost, opet, kao po običaju, smrklo običnim radnicima, koji s mukom zarađuju svaku marku. Njih ništa ne može mimoići. Svaka nova životna situacija, kriza ili globalna promjena lomi se preko njihovih leđa. U vidu poskupljenja, većih kamata, otkaza i slično.

Očigledan primjer su radnici u Srpskoj, posebno oni sa najnižim primanjima. Taman što su se krajem prošle godine ponadali da će im rast minimalca koliko-toliko popraviti kućni budžet, trgovci, pekari i drugi privrednici srodnih djelatnosti pobrinuli su se da to blagostanje ne osjete, jer su već na samom početku januara podigli cijene svojih proizvoda. Čak znatno prije nego što su radnici uspjeli dobiti uvećan minimalac. 

Međutim, da postoji i druga strana medalje i da nije sve tako crno svjedoči podatak da u Srpskoj ima radnika koji mjesečno zarađuju gotovo milion maraka, budući da je najveća isplaćena plata lani iznosila nevjerovatnih 983.026 maraka. 

Ako se uzme u obzir činjenica da je prosječna plata u Srpskoj prošle godine iznosila 1.274 KM, čovjek ne može da se ne zapita kakve to vještine, znanja i sposobnosti ima radnik koji za mjesec zaradi milion maraka. Da li je zaista taj stručnjak svojim radom toliko doprinio razvoju kompanije da se isplati vrtoglava zarada. Pitanje je još više na mjestu ako se u obzir uzme činjenica da na teritoriji Srpske nema velikih kompanija koje posluju globalno i čiji menadžer bi opravdao toliku platu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
Petrodolar
Petrodolar
Svi žele brze pare
Svi žele brze pare
Avioni i tabloidi
Avioni i tabloidi
Pucanje po šavovima
Pucanje po šavovima
Čuvari naše sudbine
Čuvari naše sudbine
Misterija svih misterija
Misterija svih misterija
Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
Čuvari fotelja
Čuvari fotelja
Kamen spoticanja
Kamen spoticanja
Promaja u Helezovoj glavi
Promaja u Helezovoj glavi
Bruka u Strazburu
Bruka u Strazburu
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana