Pusti rafovi sa domaćom hranom
Umjesto da pazarimo kruške i jabuke uzgojene podno Kozare, sočni paradajz i paprike sa semberskih plodnih njiva, brašno iz bijeljinskih mlinova, na pijačnim tezgama i policama marketa biramo paprike iz Makedonije, lubenice iz Grčke, sir iz Italije, slatkiše iz Austrije, a suhomesnate proizvode iz Srbije. Mnogi potrošači nisu ni svjesni da svaka marka potrošena na uvoznu hranu gasi nadu u opstanak vrijednih seljaka i prerađivača
Uprkos plodnom zemljištu, pogodnoj klimi i velikim poljoprivrednim potencijalima statistike pokazuju da se u Srpskoj proizvodi sve manje hrane.
Na policama marketa sve rjeđe nalazimo domaće mlijeko, meso, začine, tjesteninu, slatkiše, a proizvođači jednoglasno tvrde da je za ovo stanje najveći krivac nekontrolisani uvoz raznih prehrambenih proizvoda.
Iako se godinama priča da će se stati u kraj ogromnim količinama uvozne robe, pomaka nema ni na vidiku. Poražavajući robni bilansi davno su upalili alarm, ali se čini da je sve uzalud.
Proizvodnja u prehrambenoj industriji lani je smanjena za 2,3 odsto u odnosu na 2016. godinu, a koliko je stanje loše pokazuje podatak da prehrambena proizvodnja učestvuje svega desetak odsto u prerađivačkoj industriji.
Prehrambeni i sektor poljoprivrede odlikuje nesrazmjerno veliki potencijal i ostvareni rezultati poslovanja, a posrnulu prehrambenu proizvodnju dodatno sputavaju vremenske neprilike. Proljećni mraz i grad, te ljetna suša posljednjih godina su ozbiljno desetkovali proizvodnju voća i povrća, a nestabilno vrijeme negativno je uticalo i na stočarsku proizvodnju.
Saučesnik u posrnuću prehrambenog i poljoprivrednog sektora, osim nadležnih institucija, koje nikako da preduzmu mjere za zaštitu domaće proizvodnje, zasigurno su i potrošači, koji se još vode devizom "uvozno je bolje".
Iako nas od najmlađih dana uče da je domaće bolje, zdravije i kvalitetnije, sve češće kupujemo po principu "tuđe, slađe".
Pa tako umjesto da pazarimo kruške i jabuke uzgojene podno Kozare, sočni paradajz i paprike sa semberskih plodnih njiva, brašno iz bijeljinskih mlinova, na pijačnim tezgama i policama marketa biramo paprike iz Makedonije, lubenice iz Grčke, sir iz Italije, slatkiše iz Austrije, a suhomesnate proizvode iz Srbije.
Mnogi potrošači nisu ni svjesni da svaka marka potrošena na uvozno voće, povrće, meso, mlijeko i drugu hranu gasi nadu u opstanak vrijednih seljaka i prerađivača.
Da bismo jeli što više kvalitetne domaće hrane, nadležni hitno moraju da spuste rampe na granicama i tako zaštite domaću proizvodnju. Posrnuli ratari, voćari, stočari i prerađivači nemoćni su da odnesu pobjedu u tržišnoj utakmici, budući da za konkurenciju imaju evropske i svjetske proizvođače, čija je proizvodnja daleko iznad naše, zahvaljujući, prije svega, visokim subvencijama. ++++
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
