Promjene
BiH je uveliko zakoračila u novi izborni ciklus u kojem će birači birati nove predstavnike na lokalnom nivou, a nakon duže od decenije omogućeno je i građanima Mostara da izađu na birališta i kažu koga žele da vide na čelu svog grada.
Taj politički dogovor predstavnika SDA i HDZ-a mnogi su okarakterisali kao istorijski, ali se nedugo zatim pokazalo da, ipak, nisu poslagane sve kockice i da u tim međustranačkim odnosima ima još dosta toga da dođe na svoje mjesto kako bi se sredilo stanje u FBiH.
Takvo stanje i kada je generalno riječ o Izbornom zakonu BiH. Taj akt je do sada pretrpio 20 promjena i odavno je došlo vrijeme da “prečišćavanje”, odnosno da BiH dobije bolje i jasnije izborno zakonodavstvo.
Na tome su u proteklim godinama radile brojne interresorne radne grupe, ali se nije odmaklo daleko od početka. Njihovi članovi, koji su uglavnom bili predstavnici političkih partija i Centralne izborne komisije, su uspjeli tek da usaglase određene kozmetičke izmjene, a krupna pitanja su ostajala da čekaju bolje dane, koja ni dan-danas nisu došla.
Promjena izbornih akata jedna je od obaveza BiH na evropskom putu i jasno je da će ponovo doći na dnevni red, i to sasvim sigurno naredne godine jer je stav svih da je materijale ovog tipa najbolje mijenjati u godini koja nije izborna.
Iduća godina se pominje i kao godina u kojoj bi BiH mogla da dobije status kandidata i tako pređe jednu stepenicu na putu ka punopravnom članstvu u EU od koje smo još predaleko, čega su svi svjesni. I u Banjaluci, i Mostaru i Sarajevu i Briselu. Ali raditi se mora.
Ne zbog tamo nekih evropskih službenika kojima je BiH u opisu posla, nego zbog stanovnika BiH koji zaslužuju da imaju dobre podloge, odnosno zakone te odgovorne političare koji su spremni da rade u interesu građana, a ne da sav optimizam koji se rijetko pojavi političke nesuglasice “potope” i prije nego što dođe, zvanično, na dnevni red.
BiH je duže vrijeme pod budnim okom Evrope. Previše puta su nam stigle kritike iz evropskim institucija jer ni nakon deset godina u djelo nije sprovedena odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić i Finci” po kojoj smo nadaleko poznati, ali i prema još nekoliko drugih u kojima su evropske sudije utvrdile diskriminaciju prema onima koji nisu među konstitutivnim narodima u BiH.
Republika Srpska je prije nekoliko godina imala prijedlog kako da se to riješi, ali je kasnije sve puklo u FBiH, na relaciju između predstavnika bošnjačkog i hrvatskog naroda. Nakon toga, sve je stalo. Samo je vrijeme i dalje prolazilo i nizalo godine od nesprovođenja te odluke, a uvijek je bolja opcija da se domaći lideri dogovore i pohvale Briselu, Vašingtonu i drugima, nego da stranci povlače ključne konce.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.