Priznanje genocida
Evropa doživljava katarzu, istina poslije velike vremenske distance, ali ipak se mijenja. Eto, Nijemci priznali genocid koji su počinili početkom prošlog vijeka u Namibiji, a Francuzi da su podržavali režim u Ruandi koji je takođe počinio “isto formulisan” zločin nad Tutsima.
Priča o katarzi je ona koju prosipaju Srbima da bi i oni priznali namjeru da su sa područja Srebrenice nastojali da uklone jedan narod. Na tome insistiraju bošnjački jurišnici i njima bliski OHR plaćenici. Posebno insistiraju u Sarajevu da visoki predstavnik u ostavci Austrijanac Valentin Incko prije nego napusti državnu zajednicu i šeher gdje je stolovao 12 godina donese zakon o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. I sam je “visoki” često pričao kako su Srbi učinili zločine i kako bi njihovo političko vođstvo priznanjem (onoga što je politički sud u Hagu presudio) trebalo da spere ljagu sa naroda.
Iako ima podosta godina i pamćenje ga izdaje, možda je učio neke škole i istoriju. Mogao bi da izađe isprsi se i kaže - jeste moj narod je počinio genocid nad Srbima u Prvom svjetskom ratu i pod vođstvom mog zemljaka, molera iz Braunaua koji je vodio Treći rajh, pa da čovjek pomisli koliko je iskren i pošten. Incko ne mora da zna, a mogao bi, kako su Srbe surovo ubijali Bošnjaci, tada muslimani u Drugom svjetskom ratu kao istaknuti koljači u redovima ustaških hordi Nezavisne države Hrvatske i Handžar diviziji.
Pitam se da li bi nazvao genocidom strijeljanje 7.000 đaka i civila u Kragujevcu, 3.000 Srba u Kraljeve, 700.000 mučenika u Jasenovcu i po raznim gubilištima po Hercegovini i Hrvatskoj... Pa nacistička ekspozitura NDH je jedina na zemaljskoj kugli imala logor za djecu, ne bilo koju već srpsku!
Mogao bi da kaže, toliko valjda nije senilan, da su NATO trupe po priznanju američkog zlikovca, generala Vesli Klarka bacali kasetne bombe po srpskom narodu i ubijale najmlađe čineći kao “milosrdni anđeli” genocid jer kako nazvati zločin nad tek rođenima i najmlađim pokolenjima nego po definiciji o uklanjanju jednog naroda.
Da ne bi bilo samo da se priča o dvoličnosti Incka, genocid koji su počinili nad Srbima mogli bi da priznaju upravo Nijemci i Austrijanci pa i Francuzi koji su potkraj devedesetih “miražima” bombardovali gradove i naselja po Republici Srpskoj i Srbiji.
Oni svojim primjerom treba da pokažu katarzu. Mogli bi da kažu “jeste nad Srbima je napravljeno više genocida nego nad bilo kojim narodom u Evropi, eto mi priznajemo”! To bi trebalo da urade i Hrvati, znaju oni dobro zbog čega, pa i Turci zbog 500 godina zuluma. Možda bi došlo do promjene svijesti na Balkanu. A dok se to ne desi slobodarskom narodu niko neće nametnuti osjećaj krivice. Ako je suditi po primjeru Namibije, Srbi još nisu došli na red kod Nijemaca koji čekaju da prođe više od 100 godina da bi priznali svoja zlodjela.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.