Privatni carinici

Ta preduzeća i opštine sa svojih carinskih terminala od 2007. godine zaradili su vrtoglavih 128 miliona KM, što znači da je za taj iznos direktno ostala uskraćena, a ko drugi - do UIO, jer je zadužena za carinsku politiku.

Naime, vlasnici carinskih terminala imaju obavezu da 30 odsto prihoda uplate na račun na koji UIO prikuplja indirektne poreze i sa kojeg se novac dijeli budžetima institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta.

S druge strane, UIO priliv od carinskih terminala u njihovom vlasništvu u potpunosti uplaćuje na jedinstveni račun. Takav način raspodjele prihoda definisan je odlukom Upravnog odbora UIO koja se primjenjuje od marta 2007. godine. Prije toga su pravna lica koja imaju terminale sav prihod koji su ostvarivali zadržavali za sebe, što znači da je prihod koji su ostvarili od naplate naknade na carinskim terminalima i veći od 128 miliona maraka. Malo li je!

Da je bilo jake političke volje, svi terminali bili bi izgrađeni od strane države, a ovaj silni novac od naplate terminala slivao bi se u državnu kasu umjesto u džepove privatnika. Ali, nije.

Što je još gore, milionski gubitak prihoda za budžete nije jedini problem. Zabilježeno je, naime, i više slučajeva u kojima je UIO morao prinudnim putem naplaćivati naknadu od vlasnika terminala. UIO je morao i da pokrene procedure za izmještanje carinskih terminala sa pojedinih lokacija jer njihovi "izuzetno odgovorni" vlasnici nisu ispunjavali obaveze iz ugovora.

Tu nije kraj svim problemima.

Privatni carinski terminali zadaju glavobolje i špediterima, koji su ogorčeni jer im privatnici diktiraju svoje cijene.

Međutim, ovaj krug problema u kojima pojedinci i te kako profitiraju nastaviće neometano da cirkuliše, sve dok se ne pronađe i ne donese neko efikasno uređenje, koje će već jednom na pravi način da reguliše ovu oblast.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.