Priroda i društvo

Iako se ovaj novembar ne može ni približno mjeriti sa tim nesrećnim majem, i sada je bilo jezivo posmatrati kako klizišta i bujice nose sve pred sobom.

Usljed obilnih padavina najgore su prošle opštine Pale i Trnovo, gdje je proglašena vanredna situacija te Istočna Ilidža, gdje je proglašeno stanje elementarne nepogode.

Nadležni uvjeravaju da će hitno intervenisati i pomoći svima koji su pretrpjeli štetu. Dogovoreno je i da lokalne zajednice formiraju komisije za popis štete, da bi Vlada Republike Srpske i opštine što prije mogle pružiti pomoć poplavljenim domaćinstvima i poslovnim subjektima, jer velike štete ima i privreda.

Brojni privrednici koji su konačno počeli da se izvlače iz krize koju je izazvala pandemija virusa korona u zimu će, po svemu sudeći, ući sabirajući štetu nastalu od poplava, s obzirom na to da mnogi nisu osigurali imovinu ni nakon sedam godina od katastrofe, koja je tada zapljusnula BiH.

Direktna i indirektna šteta nakon poplava 2014. godine, prema nekim procjenama, bila je veća od milijardu maraka. S obzirom na to da je i tada veliki broj objekata, preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava bio neosiguran, šteta nikada nije u potpunosti ni nadoknađena.

Isti problemi i tada i danas, bez sistemskih i dugotrajnih rješenja. Niko ne spori da je teško definisati plavna područja, međutim ovaj problem zahtijeva studiozno pristupanje i rješenja.

Korita rijeka i nasipi, posebno u kriznim područjima, treba da budu adekvatno izgrađeni, a pripadnici svih ekipa Civilne zaštite u Republici Srpskoj u svakom momentu nadohvat ruke i sa neophodnom mehanizacijom.

Osim konkretnih radova koji se tiču podizanja nasipa, jačanja bedema i proširivanja korita, kako se ovakve stvari više ne bi događale, neophodno je raditi i na ekološkoj svijesti građana. Višegodišnja nepažnja prema rijekama jedan je od razloga bijesa prirode, koja je sama po sebi nepredvidiva i građani moraju znati da je ne treba izazivati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.