“Pravosudni” milioni
U pravosuđu u BiH po svemu sudeći nema krize niti se zna šta je to štednja. To se najbolje vidi iz godišnjeg izvještaja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) za 2011. u kojem se navodi da su pravosudne institucije u BiH potrošile u posljednje dvije godine čak blizu 400 miliona maraka iz entitetskih i budžeta BiH.
Najviše potrošiše u FBiH - za dvije godine nevjerovatnih 228,79 miliona maraka. Pravosudne institucije u Srpskoj potrošile su duplo manje 113,34 miliona maraka, Sud i Tužilaštvo BiH 41,09 miliona, a VSTS 10,9 miliona maraka, ali je od donatora još dobio oko 18,96 miliona. Osim toga, VSTS je pravosudnim institucijama dao smjernice prema kojima su trebale da troše desetine miliona više.
Da su u pravosuđu BiH navikli na velike sume, pokazuje i to da je prema izvještajima VSTS-a od 2004. do 2008. godine potrošeno približno 760 miliona maraka, od čega je najveći dio trošen na plate radnika.
U VSTS-u enormne troškove i smjernice za još veće trošenje pravdaju time da je “adekvatno finansiranje jedan od najvažnijih uslova za nesmetano obavljanje redovnih sudskih i tužilačkih aktivnosti i nezavisnost u radu”. Ne spori to, naravno, niko, kao ni činjenicu da su im pare potrebne, ali isto tako treba uzeti u obzir rezultate istih tih aktivnosti i rada za koji su poreski obveznici dali stotine miliona maraka. A kakvi su ti rezultati, najbolje pokazuje statistika.
Sam predsjednik VSTS-a Milorad Novković potvrdio je prije nekoliko dana da u sudovima u cijeloj BiH ima ukupno 400.000 neriješenih predmeta, kao i 1,5 miliona predmeta iz komunalnih djelatnosti. Dakle, ukupno gotovo dva miliona. Reče još da je samo šest sudova u 2011. riješilo problem sa starim predmetima, dok se 26 sudova u prošloj godini riješilo predmeta koji su bili stariji od 20 godina i da tako starih predmeta ima još. Drugim riječima, pojedinci decenijama čekaju da dođu na red i ostvare svoja osnovna prava.
Nije ozbiljno shvatana ni reforma pravosudnog sektora, pa većina pravosudnih institucija još nije ni unijela planirane aktivnosti iz Akcionog plana Strategije za reformu pravde u BiH u svoje srednjoročne strateške i godišnje planove. A umjesto suštinskih problema, glavna im je aktivnost izrada pravilnika, analiza i nacrta propisa.
O efikasnosti pojedinih sudija i tužilaca, obustavljanju i otezanju istraga, korupciji i sumnjivim i nelogičnim presudama već je dovoljno rečeno.
Vrijedi li taj rad stotine miliona maraka, neka prosude oni koji plaćaju sudije i tužioce. A to su stanovnici BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
