Postizborni dani
Opšti izbori u BiH su, i ovaj put, podigli veliku prašinu, koja će, kako sada stvari stoje, ostati i nakon što Centralna izborna komisija (CIK) BiH objavi potvrđene i konačne rezultate oktobarske provjere kod birača.
Opozicija u Republici Srpskoj je istrajna u tvrdnji da je njihov kandidat Jelena Trivić istinski pobjednik u izbornoj trci za predsjednika Srpske, iako, prema preliminarnim i nezvaničnim podacima, Milorad Dodik ima skoro 30.000 glasova prednosti i iz čijeg tabora tvrde da je sve završeno i jasno.
Prilično je jasan i epilog borbe za poslaničke stolice u Banjaluci. Neće ni čuditi i ako bude iznenađenja, odnosno nekih novih među vladajućima, dok bi ponovo, posebno interesantno, moglo biti popunjavanje pozicija na federalnom i na zajedničkom nivou vlasti.
Tamo je, kako god se pogleda, svako pobjednik na ovaj ili onaj način. Bakir Izetbegović je ubjedljivo poražen u borbi za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, ali je zato, istovremeno, njegova SDA osvojila najviše glasova u FBiH i na nivou BiH. Kao takva, ima opravdane razloge da vjeruje da će, i pored poraz lidera stranke, zadržati mjesto među onima koji će u iduće četiri godine držati u svojim rukama sudbinu ove zemlje. S druge strane, čvrst stav su u prvim izbornim danima zauzele stranke koje su stale iza Denisa Bećirovića iz SDP-a, a koji je pobijedio Izetbegovića u trci za fotelju u Predsjedništvu.
I njihovi rezultati, kada se saberu glasovi i sagledaju mandati, na nivou BiH ukazuju da bi mogli sa partnerima iz srpskog i hrvatskog naroda da se uključe u razgovore o formiranju nove većine u Parlamentu BiH i one koja će imati kapaciteta da skroji budući saziv Savjeta ministara.
Iz prikrajka vrebaju i opozicione strane iz Republike Srpske, nadajući se da ima i za njih mjesta, ako se stvori takav blok koji može i hoće bez SNSD-a u vlasti naredne četiri godine, iako su ponovo uzeli najviše glasova 2. oktobra u trci za zajednički nivo vlasti.
I kod Hrvata je zanimljivo. Željko Komšić, lider DF-a, najvjerovatnije i u iduće četiri godine ostaje hrvatski član Predsjedništva, a HDZ BiH je i ovaj put, po broju glasova, najjača stranka sa hrvatskim predznakom, koja ni u kom slučaju neće sa Komšićevim DF-om. “Ljubav” je obostrana.
BiH je komplikovana zemlja u kojoj su svi žedni i gladni vlasti, bez obzira na to da li caruju godinama ili žive za dan kada će im to poći za rukom. Kada se sve sagleda, najgore je narodu. Onom običnom narodu koji je, sudeći prema svemu, mrva u odnosu na masu koja je na birališta pohrlila po naređenju iz stranačkih centrala.
Vlast treba da formiraju pobjednici. Barem je to logično, ali dešavale su se i drugačije postizborne kombinacije u BiH. Ko kod bio u vlasti, mora da radi za narod, a ne za ko zna čije političke interese i u BiH, te izvan nje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
