Poskupljenja
Talas poskupljenja ove godine nije zaobišao gotovo nijedan proizvod u Republici Srpskoj i BiH. Od goriva, preko tehničke robe i građevinskog materijala, pa sve do osnovnih životnih namirnica, čije su prosječne cijene za posljednjih pet godina drastično skočile.
Poskupljenja su evidentirana i u prodaji namještaja, raznih vrsta lijekova, pa čak i kada su u pitanju usluge fotokopiranja i pranja automobila.
Sa druge strane, plate i penzije u odnosu na vrijeme prije pet godina su porasle, ali nedovoljno, jer kada se sabere i oduzme, i te kako gube trku sa svim tim raznim poskupljenjima.
I sami trgovci se slažu da ne prođe ni sedmica bez naloga za promjenu cjenovnika, i to na desetine različitih artikala.
Cijene neprimjetno rastu, fening po fening, sve do tačke kada pred kasom shvatite da 50 maraka više nije dovoljno ni za najosnovnije.
Kako bi zaustavila višemjesečni rast cijena, Vlada Republike Srpske je nedavno usvojila izmjenu Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i time smanjila marže na osnovne životne namirnice.
Mnogi su razna poskupljenja nastojali da pravdaju pandemijom virusa korona, koja je napravila mnogo problema privrednicima i ekonomijama u cijelom svijetu, pa tako i kod nas.
Pandemija jeste promijenila svijet, donijela strah i nesigurnost i otežala poslovanje raznim preduzećima, ali, uprkos tome, građani moraju nastaviti da žive i preživljavaju. To najbolje znaju stanovnici koji imaju kredite, pa, pored otplata rata i režija, svakodnevno moraju računati i na to koliko kilograma brašna mogu kupiti tokom mjeseca i koliko će im novca ostati da kupe kilogram nekog mesa.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u oktobru je inflacija u Republici Srpskoj bila 2,3 odsto i najmanja je u okruženju. Međutim, sindikalci tvrde da je i preko pet. Vjerovati statistikama ili praznim novčanicima, stvar je izbora, kao i prognozama čelnika Evropske centralne banke, koji tvrde da inflacija neće još dugo trajati. Kažu da bi zastoji u snabdijevanju i rast troškova energije trebalo da popuste već iduće godine, što bi značilo i znatno nižu inflaciju, dok bi period normalizacije cijena trajao nešto duže. Ovdašnji ekonomisti nisu pretjerano optimistični za te evropske prognoze, kao ni domaćinstva koja više od 70 odsto svog mjesečnog kućnog budžeta troše na hranu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
