Poplave se vraćaju u maju
Strah i jeza zbog katastrofalnih poplava koje su prije pet godina pogodile Srpsku oživjeli su i ovoga maja.
Kiša koja intenzivno pada već dva dana probudila je stare demone, pa se i staro i mlado ovih dana prisjeća, pripovijeda, zaključuje i podvlači paralelu između sadašnje situacije i one iz 2014. godine, kada je voda odnijela brojne živote, a domaćinstvima i preduzećima nanijela materijalnu štetu veću do dvije milijarde maraka.
Neki još nisu uspjeli da se oporave i stanu na noge, a Srpsku je, evo, zapljusnuo novi talas bujice. Pod vodom se ponovo našlo na stotine kuća, štala i pomoćnih objekata, a brojni mještani u priobalnim područjima, po već poznatom scenariju, sa zebnjom dočekuju noći. Izbezumljeni, panično obilaze obale nabujalih rijeka, dižu stvari na više spratove, traže bezbjedno sklonište za stoku i mole nebesa da zaustave kišu. Usljed obilnih padavina u nekoliko škola došlo je do prekida nastave. Djeca su đačke klupe morala napustiti zbog poplavljenih učionica, ali i slabih krovova koji su propustili vodu pod naletom jake kiše.
Srećom, stanje nije alarmantno jer su sve velike rijeke u svojim koritima i ne prijete izlivanjem, pa je izvjesno da se crni maj od prije pet godina neće ponoviti.
Međutim, ova situacija treba i mora da bude upozorenje kako nadležnima, tako i građanima da je došlo krajnje vrijeme da povedu više računa o prirodi. Ovog maja problemi su nastali zbog oborinskih voda i bujičnih vodotokova i šteta je mogla biti izbjegnuta da su lokalne zajednice redovno proširivale korita i uklanjale otpad iz začepljenih kanala jer bi nabujala voda imala gdje oteći. Velika odgovornost je i na mještanima koji svjesno smeće bacaju u potoke, rječice i kanale, a kada im voda pređe preko praga, onda pljuju državu i sve državnike jer su, eto, oni krivi za njihovu muku koja im se natovarila na leđa. Svi su krivi osim njih samih iako su staru veš-mašinu, dotrajali dušek i hrpu demode odjeće bacili u prvi kanal na koji su naišli. Kao da je bitno što je taj kanal na samo nekoliko metara od njihove kuće.
Nadležni uvjeravaju građane da će nakon stabilizacije situacije i procjene štete priteći u pomoć svima koji su pretrpjeli štetu na objektima i zasijanim površinama, a domaćim čelnicima pametnije bi bilo da rješenju problema priđu iz više uglova. Osim konkretnih radova koji se tiču podizanja nasipa, jačanja bedema i proširivanja korita kako se ovakve stvari više ne bi događale, neophodno je raditi i na ekološkoj svijesti građana. Višegodišnja nepažnja prema rijekama jedan je od razloga ovog bijesa prirode, koja je sama po sebi nepredvidiva i građani moraju znati da ne treba da je izazivaju. Smeću je mjesto u kontejneru, ne u rijekama i potocima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
