Popis, test za razumne
Donošenje zakona o popisu stanovništva u BiH jedan je od velikih testova za vlast u ovoj zemlji i njihovo stalno deklarisanje da su za evropsku perspektivu i evropske integracije.
Popis stanovništva koji se u BiH desio gotovo prije dvije decenije i podaci iz tog perioda sa kojima se i danas operiše, kao i donošenje razvojnih projekata na bazi različitih procjena, činjenice su koje više nijedna zemlja u Evropi, pa ni u svijetu, ne želi da uzima zaozbiljno prilikom bilo kakvog posla sa ovom zemljom.
Da će evropska perspektiva BiH biti debelo dovedena u pitanje i da će taj put ove zemlje debelo krenuti na stranputicu, upozorili su najviši zvaničnici Evropske unije u pismu koje su prije nekoliko dana uputili na adresu zvaničnika BiH. Da je riječ o veoma ozbiljnom upozorenju, izgleda da su shvatili i svi ozbiljni političari BiH, pa su stoga dali još jednu šansu da se političke stranke pokušaju dogovoriti i zakon o popisu stanovništva donijeti ne pet do dvanaest, nego u terminu koji je već debelo prešao trenutak kada se kazaljke poklapaju na dvanaestici.
Zvaničnici iz Republike Srpske, otkako su počeli da zajednički rade u institucijama BiH, u više navrata tražili su da se u BiH obavi popis stanovništva, ali do sada nisu došli do ozbiljnih sagovornika o ovom izuzetno važnom pitanju. Glasali su i za prijedlog koji je u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara, kao i za debele kompromise u međuparlamentarnim razgovorima u posebnoj komisiji koja se jedan mjesec bavila ovim pitanjem, ali su se i tu nalazili dodatni zahtjevi koji se nisu mogli progutati i koji su u debeloj koliziji sa onim što propisuje Evrostat. Od bošnjačkih stranaka na jednom tasu se našao zahtjev da se popisuje kompletna dijaspora i uračunava u etničku strukturu stanovništva, bez obzira na to što je van zemlje više od godinu, a na drugom da se u popis ne uključuje izjašnjavanje o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj pripadnosti. Mada su pristali da se dijaspora u cjelosti popiše, predstavnici RS nisu mogli sa prihvate da se nerezidentni državljani BiH uračunavaju u njeno stanovništvo, jer tako nešto ne prihvataju ni Evrostatova pravila, kao ni na osporavanje izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, zbog činjenice da bi takvo šta bio direktni udar na ustavno uređenje ove zemlje.
Da li će se svi oni koji traže nerazumna zakonska rješenja urazumiti do sljedeće sjednice Parlamenta i ponuditi mu prihvatljiv zakon, ostaje da se vidi. Zakon o popisu biće svakako proba za sve razumne snage u BiH. Ne bude li toga, jasno je svima da je ova zemlja debelo zalupila vrata Evropske unije, koja ih još izvjesno vrijeme za BiH strpljivo drži otvorenim.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
