Ponovo poplave
Građani Novog Grada, Kozarske Dubice, Kostajnice i pojedinih prijedorskih naselja koji su pri svakoj jačoj kiši na udaru poplava i ne stignu sanirati posljedice jednih, a već ih dočeka šteta od novih poplava.
Rijeke koje su se izlile iz korita proteklog vikenda poplavile su stotinak kuća u sjeverozapadnom dijelu Srpske, presjekle pojedine putne pravce, pokrenule odrone i klizišta usljed čega je jedan muškarac izgubio život. Ovakvom scenariju stanovništvo navedenih lokalnih zajednica nažalost svjedoči vrlo često.
Strahovi od plavljenja kod njih se nikada ne utišavaju, a svake nove padavine dočekuju sa zebnjom.
Sada je brzim reakcijama, na sreću spriječena veća katastrofa. Velike rijeke već se povlače u svoja korita pa je izvjesno da se onaj crni maj iz 2014. godine neće ponoviti. Ali bi i te kako mogao već neki naredni put jer se nije bog zna šta uradilo na zaštiti stanovništva i njihove imovine. Ovakvi događaju moraju biti alarm da se konačno preduzmu konkretni potezi kako bi se spriječila katastrofalna šteta izazvana poplavama 2014. godine, a koju svi pamtimo uprkos tome što je prošlo osam godina.
Krajnje je vrijeme da nadležni zasuču rukave i izgrade nasipe koji će stati na put bujici razjarene vode. Od priče i obećanja građani ništa nemaju, naprotiv. Samo se rađa dodatni gnjev i nezadovoljstvo.
Takođe, ova situacija treba da bude upozorenje i građanima da moraju povesti više računa o prirodi. Jer poplave u Srpskoj češće su posljedica oborinskih voda i bujičnih vodotokova, nego izlijevanja rijeka iz korita.
Takvi događaji mogli bi se izbjeći kada bi lokalne zajednice redovno proširivale korita i uklanjale otpad iz začepljenih kanala, jer bi nabujala voda imala gdje oteći.
Velika odgovornost jeste i na mještanima koji svjesno smeće bacaju u potoke, rječice i kanale, a kada im voda pređe preko praga, onda pljuju sve državnike jer su, eto, oni krivi za njihovu muku koja im se natovarila na leđa. Svi su krivi osim njih samih iako su staru veš-mašinu, dotrajali dušek i hrpu demode odjeće bacili u prvi kanal na koji su naišli. Kao da je bitno što je taj kanal na samo nekoliko metara od njihove kuće.
Druga stvar koja je vrlo bitna za sprečavanja poplava jeste pošumljavanje. Te mjere kod nas su na nivou statističke greške. Na sceni je masovna sječa šume kako za potrebe domaćinstva, daleko više za privredu koja je vječito gladna drvnih sortimenata.
Maćehinski odnos prema rijekama i šumama doveo nas je u ovu poprilično lošu situaciju iz koje sami moramo naći izlaz. Kao društvo i republika nemamo novca za ozbiljnije projekte zaštite od poplava, zato moramo više raditi na preventivi a manje na saniranju posljedica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
