Ozdravljenje zdravstva
Reforma zdravstvenog sistema nešto je što uskoro očekuje BiH. Sadašnji zdravstveni sektor je izuzetno skup i potrebna mu je reforma, koju će podržati i Svjetska banka, zbog toga što trošimo veći procenat budžeta na zdravstvo, nego većina drugih zemalja u Evropi, a istovremeno imamo dosta loše usluge.
To je izjavio šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas, koji je obećao da ta reforma nikako neće znači ubacivanje više novca u zdravstvo takvo kakvo jeste, već mudrije trošenje, postavljanje jasnijih ciljeva kvaliteta i postojanje sistema usmjerenog na pružanje usluga ljudima, a ne na održavanje neefikasnih praksi.
Reforma ovog sistema treba donijeti (ako ćemo biti optimisti) razne benefite, prvenstveno pacijentima, ali i vratiti dostojanstvo i povjerenje u zdravstvene radnike.
A to će sigurno biti složen posao, i to iz mnogih razloga.
Ulaz u naš zdravstveni sistem je izabrani porodični ljekar. On bi trebalo da riješi bar 70 odsto zdravstvenih problema pacijenta. U praksi, međutim, situacija je drugačija. Ljekar opšte medicine uglavnom upućuje pacijenta specijalistima, a manji dio posla obavlja samostalno. I to opet, iz mnogih razloga. Bilo da mu u ordinaciji nedostaje ili je u kvaru potrebni aparat, bilo da je u pitanju nedostatak reagenasa za pojedine laboratorijske analize, ili jednostavno zato što uspostavljena sadašnja organizacija ne predviđa široku samostalnost ljekara opšte medicine, iz njegove ordinacije gotovo uvijek izađemo samo sa gomilom uputnica.
Komplikovano je i u ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa. Zbog loše organizacije rada, nedostatka ispravnih aparata i kvalifikovanog kadra, često se formiraju liste čekanja. Tako, nerijetko, po 20 pacijenata bude zakazano u deset časova na pregled, pa dok je jedan u ordinaciji željenog specijaliste, ostalih 19 tumaraju hodinicima i satima čekaju da prozovu njihovo ime.
O uslovima sve većeg priliva bolesnika s obzirom na starosnu strukturu stanovništva suvišno je i govoriti. U nedostatku iskusnih ljekara složene poslove sve više prihvataju mladi i neiskusni ljekari, što je takođe posljedica opadanja kvaliteta pruženih usluga i uvođenja improvizacije u svakodnevnu medicinsku praksu, i to na velika vrata.
Sve vodi samo do jednog zakljuka - reforma je i te kako potrebna, jer je ovo tek mali dio problema od kojeg godinama “pati” naš zdravstveni sistem. Vrijeme je da bijeli mantil prestane da bude sinonim za korupciju. Bilo je takvih slučajeva, ali nije fer da se zbog pojedinaca tako misli o svima jer većina zdravstvenih radnika časno radi svoj posao.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
