Orićev genocid
Da je Naser Orić, kao ratni komandant Srebrenice, bio produžena ruka politike, koja je kreirana u bošnjačkim i drugim političkim kuhinjama daleko od Srebrenice, potvrđuje i njegova već "zaboravljena" knjiga "Srebrenica svjedoči i optužuje" u kojoj je najavio "genocid" nad Bošnjacima u srednjem Podrinju.
Kako bi se drugačije moglo tumačiti njegovo "obraćanje svijetu" u uvodnom dijelu knjige, u kojoj tvrdi da je od aprila 1992. do septembra 1994. godine "počinjen najveći genocid" nad Bošnjacima u Bratuncu, Višegradu, Zvorniku, Vlasenici, Srebrenici, Han Pijesku, pa čak i Rogatici.
Znao je Orić da je na tim prostorima organizovao upade u srpska sela iz "gladne" Srebrenice i kao "gospodar života i smrti" bio dobro obaviješten o svojim gubicima u ljudstvu. Kako je tada razmišljao, želja mu je bila da se "nikad ne zaborave" imena Bošnjaka poginulih u Kravici, Bjelovcu, Skelanima, Krnjićima i drugim selima, za koje nije rekao da su srpska. Orićeva želja bila je, kako je sam naveo, da se "osobito" ne zaborave "genocidne radnje" nad ljudima u srednjem Podrinju. O kakvom "genocidu" zapravo govori Orić, kada je ta kvalifikacija ratnog zločina utvrđena mnogo kasnije i za događaje iz drugog ratnog perioda? Zašto je komandant srebreničkih Bošnjaka napustio Srebrenicu početkom 1995. godine i odlučio se da, daleko od BiH, objavi knjigu o "genocidu" nad svojim narodom? Po čijem nalogu je izašao iz Srebrenice, ko mu je i zašto omogućio da izda knjigu, kojom je, pretvarajući zločince u "nevine žrtve" tražio "od svijeta" i ljudi "od historijske struke" da u potpunosti "razotkriju pravu istinu"? Na ova pitanja bi, ako je još nekome u BiH stalo do istine, trebalo da odgovori Naser Orić i oni, koji su ga upućivali šta treba da radi u Srebrenici i za Srebrenicu.
Imajući u vidu njegovu veliku želju da u knjizi prikaže javnosti kako se lavovski borio "sa agresorom" u srpskim selima koje je napadao i kako je u rekordnom roku, od sredine 1992. godine do 20. januara 1993. godine, osujetio "neprijatelja" da ovlada ovim dijelom BiH, možda bi Oriću trebalo pružiti priliku da danas priča o svojim krvavim pohodima, svirepim ubistvima i progonu srpskog življa sa područja Srebrenice, Bratunca, Milića... Bilo bi ljudski da se to omogući srebreničkom "heroju", koji bi imao mnogo toga još da kaže "svijetu", kojem se obratio u svojoj knjizi i koji ga je poslušao. Ako ni zbog čega drugog, onda zbog "genocida" koji je najavio prije "genocida".
Očigledno je da istinu o Srebrenici Orić zna. On zna da se danas, nažalost, manipuliše bošnjačkim žrtvama i sigurno priželjkuje da se imena 1.333 Bošnjaka sa njegovog spiska, ne miješaju sa nekim drugim. Oni su "hrabro" ginuli braneći Srebrenicu od "agresora" u srpskim dvorištima u Bjelovcu, Kravici, Krnjićima, Ćosićima, Podravanju, Fakovićima...
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
