Opasni lijekovi

Anita Janković-Rečević

Neodgovornost prema sopstvenom zdravlju sve je izraženiji problem savremenog čovjeka.

Briga o egzistenciji, brz tempo života, te svakodnevna izloženost stresu doveli su do toga da ljudi imaju sve manje vremena da se posvete sebi i svom zdravlju. U nedostatku vremena najveći broj njih kod pojave zdravstvenih tegoba za lijekom poseže odlaskom u najbližu apoteku, gdje kupuju sve ono što im farmaceut preporuči.

Koliko smo zavisni od raznoraznih farmaceutskih proizvoda pokazuje podatak Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH prema kojoj građani BiH godišnje na medikamente potroše više od 600 miliona maraka. Bez razmišljanja ostavljamo novac u apotekama, a da ni ne znamo šta se nalazi u tim bočicama za koje najčešće mislimo da znače život i spas od bolesti. Da smo u zabludi, pokazuje najnoviji slučaj povlačenja iz prodaje lijekova za želudac “ranisan”, “ranitidin” i “ranobel”. Nalog za povlačenje spornih medikamenata izdala je Evropska agencija za lijekove (EMA) zbog sumnje da aktivna supstanca “ranitidin” indijskog proizvođača “Saraca Laboratories Ltd” sadrži N-nitrozodimetilamin (NDMA), koji može biti kancerogen.

To što je neki lijek povučen sa tržišta zbog sumnje da može izazvati rak nije ništa novo, jer su se slične stvari dešavale i ranije. Problem je što se ovaj put radi o medikamentu koji koristi veliki broj pacijenata koje muči žgaravica, jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba savremenog doba. Da stvar bude gora, sporni lijekovi su na tržištu prisutni već 40 godina i gotovo da nema domaćinstva koje u kućnoj apoteci nema “ranisan” i “ranitidin”. Njihovoj širokoj primjeni doprinijela je činjenica da se mogu kupiti bez recepta, zbog čega i jesu godinama prvi na listi onih kojima dosadna i neprijatna žgaravica otežava život.

Svi ti ljudi koji su konzumirali “ranisan” i “ranitidin” ovih dana su ogorčeni na farmaceute koji su ih doveli u opasnost. Činjenica da bi mogli oboljeti od raka u svima njima budi strah neslućenih razmjera i potpuno opravdano se pitaju ko će snositi odgovornost ukoliko se ta smrtna bolest “useli” u njihov organizam. Odgovor zasigurno nikada neće dobiti jer je opštepoznato da farmaceutsku industriju najmanje zanima zdravlje ljudi. Njima u prilog ide da je bolesnih što više jer to znači puniju kasu.

Krajnje je vrijeme da se ljudi okrenu zdravom načinu života i tako bar djelimično stanu u kraj farmaceutskim kućama koje zgrću novac na njihovom zdravlju. Naučna istraživanja su pokazala da redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana smanjuju rizik od obolijevanja, a i sama majka priroda nam nudi izobilje prirodnih lijekova uz pomoć kojih, ako ne stoti rođendan, zasigurno možemo doživjeti duboku starost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Bol ne jenjava
Bol ne jenjava
Inflatorni udar
Inflatorni udar
Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
Petrodolar
Petrodolar
Svi žele brze pare
Svi žele brze pare
Avioni i tabloidi
Avioni i tabloidi
Pucanje po šavovima
Pucanje po šavovima
Čuvari naše sudbine
Čuvari naše sudbine
Misterija svih misterija
Misterija svih misterija
Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
Čuvari fotelja
Čuvari fotelja
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana