Odmor naš nasušni
Visoki troškovi života i paprene cijene ljetovanja ove godine primorali su mnoge stanovnike Srpske da skrate odmore i tako još jednom zbog poskupljenja promijene navike, samo sada umjesto stezanja kaiša moraju da stežu maštu i želju da stres isprazne u slanoj vodi umjesto galamom u kući.
S jedne strane, može se reći da odmori nisu životno važni i na kraju krajeva niko nije umro od toga što nije otišao na more, ali od gladi jeste.
Međutim, svi znamo koliko su odmori potrebni za bijeg od svakodnevnog stresa. Čak je i Mark Tven jednom rekao: “Nedostatak novca je korijen sveg zla.” U ovom slučaju, nedostatak novca je korijen stresa i umora. Drugačije rečeno, iskušenje da se otputuje na ljetovanje jeste ono što mnogima pomaže da ostanu zdravi, barem mentalno i da ne galame na svoje ukućane jer nisu imali prilike da se oslobode od stresa u svakodnevnom životu i borbe za goli opstanak u moru paprenih cijena osnovnih životnih namirnica.
Zbog svega toga, umjesto uobičajenih desetodnevnih aranžmana na moru, sve više ljudi bira kraće boravke ili se odlučuje za vikend-izlete do najbliže plaže. Iako su kraći odmori možda manje opuštajući i oni ipak pružaju prijeko potreban bijeg od svakodnevnog stresa i omogućavaju barem malo uživanja u ljetnim radostima. Međutim, problem jeste to što zbog sve češćih i uglavnom neopravdanih galopiranja cijena za sve i svašta mnogi moraju da biraju između pune trpeze i stomaka i psihičkog odmora “uz malo tamnog tena, da se zna da su bili na moru”.
U ovom kontekstu, prilagodljivost postaje ključna vrlina, jer samo tako možemo preživjeti u ovakvim uslovima, samo je pitanje do kada i uz koju cijenu na ljestvici “psihičkih poremećaja” jer mnogima je zbog sve tanjih novčanika more daleko ko mravu mjesec.
Filozofski posmatrano, pitanje da li je ljetovanje neophodno postavlja se kao dilema između zdravlja i finansijske stabilnosti. S jedne strane, istraživanja pokazuju da odmor smanjuje stres, poboljšava mentalno zdravlje i povećava produktivnost, ali s druge se postavlja pitanje, kako preživjeti kada su cijene tako visoke? Možda je najbolji put traženje ravnoteže, odnosno kraći ali učestaliji odmori koji omogućavaju predah koji neće potpuno isprazniti novčanik. Apsurdno visoke cijene ljetovanja djeluju potpuno nerealno, posebno nakon udara na džepove građana zbog pandemije korona virusa i rata u Ukrajini. Ovaj trend ukazuje na rastuće ekonomske pritiske s kojima se suočavaju građani, kao i na potrebu za prilagođavanjem novonastalim uslovima. Čini se da su svi na istoj strani, osim onih koji određuju cijene.
Kako bi rekao Čarls Darvin: “Nisu najjači koji preživljavaju, niti najinteligentniji, već oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama.” Izgleda da su se stanovnici Srpske našli u situaciji gdje im ne preostaje ništa drugo nego da se prilagode - jer šta drugo mogu?
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
