Nije zlato sve što sija

Cijena mu je, doduše, u posljednjih par dana opala, ali uglavnom - tu je to negdje na istom nivou.

S obzirom na trenutno visoku inflaciju, očigledno je da se na globalnom nivou sve više ljudi okrenulo ulaganju u zlato, kao sigurnom instrumentu zaštite vrijednosti u poprilično nesigurnim vremenima.

Ako pitate ekonomiste oni će vam školski odgovoriti upravo to - zlato je najotpornije na cjenovne šokove u društvu i vijekovima su ga razne civilizacije smatrale mjerilom vrijednosti, davno prije nego što je izmišljen papirni novac, a kamoli kriptovalute.

Rast cijene na svjetskom tržištu poguralo je i to što su tokom godine banke počele masovno da kupuju zlato.

U jednom značajnijem naletu dodale su 228 tona globalnim zlatnim rezervama, a samo Kina je krajem maja ove godine imala 2.100 tona. Brojke od kojih se, složićete se, svima zavrti u glavi.  

Međutim, šta kineske zlatne poluge znače mikrotržištu Republike Srpske? Praksa je pokazala, apsolutno ništa.

Osluškivanja tržišta i sve glasnije pritužbe zlatara kažu da su inflacija i više cijene osnovnih životnih namirnica proizvele kontraefekat i udaljile ljude od kupovine.

Luda vremena smanjila su dolazak dijaspore koja je po pravilu najveći klijent.

Domicijelno stanovništvo zlato kupuje samo kad mora - burme ili prve bebine minđuše.

A i uspomene očigledno vrijede mnogo više od praznog džepa tako da ni zlatne štekove, ako ih uopšte imaju, nisu prodavali lokalnim zlatarama. 

Međutim, nije zlato sve što sija rekli bi oni koji su pronašli drugačiji način ulaganja novca.

Većina ih ulaže u nekretnine i nauštrb kirija ne osjete tektonske poremećaje u lokalnim i svjetskim ekonomijama. Zlato im nije ni na kraj pameti.

Sjete ga se tek kad im pretekne novca od unosnog biznisa, ali ga tada ne kupuju i ne trguju sa njim iz potrebe već iz čistog gušta.

Ali to je već priča koja se tiče malog broja građana, ostali gledaju kako da prežive.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.