Neizvjesna proizvodnja
Pred proizvođačima maline u Srpskoj i BiH je još jedna neizvjesna sezona. I ove godine rod su predali hladnjačama, a da pojma nemaju koliko će novca dobiti za svoj trud. I da nije tragično, bilo bi smiješno.
Posebno što se takva situacija ponavlja iz sezone u sezonu. Cijelu godinu domaći malinari ulažu u obrezivanje zasada, prehranu sadnica, berbu, ambalažu i transport, a kad konačno dođe red da naplate mukotrpan trud i rad desi se blago rečeno jedno veliko ništa. Ćorak.
Priča kruži da bi za kilogram voća mogli dobiti oko tri marke, što ni izbliza ne može podmiriti troškove proizvodnje, a koliko će malinari tačno dobiti za predate maline trebalo bi da bude poznato tek krajem ljeta za kada su hladnjačari najavili da će objaviti otkupnu cijenu.
Ova neizvjesnost, prema riječima malinara, kobna je za svakog proizvođača, koji su silom prilika prinuđeni da rod predaju otkupljivačima mjesecima prije isplate jer pored raznih troškova malo ko od njih može izdvojiti novac za nabavku sopstvene hladnjače u kojoj bi skladištili svoje voće. Takva situacija i te kako ide naruku otkupljivačima, koji mogu kalkulisati s visinom otkupne cijene sve do momenta dok ne nađu tržište i ne izvezu svu robu.
Nažalost, u ništa manje neizvjesnoj situaciji nisu ni domaći proizvođači pšenice. Kad sjednu u kombajne i započnu žetvu ni izbliza ne znaju koliko će naplatiti hljebno žito. Iako domaći ratari, za razliku od malinara, svake godine prave halabuku, sjedaju za pregovarački sto sa resornim ministrom i mlinarima, odgovor uvijek bude isti. Pšenica je berzanska roba i otkupnu cijenu odrediće tržište. Ćutali, ne ćutali, zahtijevali ili ne i kod jednih i kod drugih se sve svodi na isto. Otkupljivači plate onoliko koliko njima ide u prilog. Što je poprilično nelojalno i nefer prema proizvođačima.
S druge strane, i hladnjačari biju svoje bitke. Tvrde da su zbog skupo plaćenih lanjskih proizvoda cijelu godinu u gubicima i da su im lageri zbog prezasićenog tržišta prepuni.
Međutim, mora se imati u vidu da je većina poljoprivrednika uložila posljednju marku da podigne zasade maline i zasije pšenicu i da im majka priroda i kretanja na tržištu već duže vrijeme ne idu u prilog. Ako im planove, kao kulu od karata, ne sruše vremenske neprilike u sunovrat ih gurnu niske tržišne cijene.
Istovremeno, breme visokih troškova prouzrokovano globalnim kretanjima sve jače steže proizvođače i ako se pod hitno nešto ne uradi ti ljudi će biti dovedeni na ivicu propasti. A sa njima i domaći kupci na čijim leđima se, kroz nenormalno pumpanje cijena, obično slome koplja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
