Napadi u Briselu

U narednim danima detalji o žrtvama i njihovim životima biće objavljeni u mnogim globalnim medijima. Ali dugoročni geopolitički uticaj ovih događaja zavisiće od toga kako oni budu oblikovali međunarodne odnose u Evropi i dalje - ali i od izazova sa kojima će se suočiti Evropska unija.

Napadi 22. marta vjerovatno neće imati isti uticaj kao događaji od 13. novembra. Ovi napadi ne samo da su bili veći nego i šokantniji, pošto su bili prvi napadi tako velikog obima koji su pogodili Evropi posljednjih godina. Nadalje, napadi 22. marta su za cilj imali institucije EU i samu Belgiju. Iako je Brisel centar EU, on nije toliko osjetljiva meta kao što je Pariz, pošto evropska snaga još leži unutar njenih zemalja članica. Od svih njih Francuska je jedna od dvije zemlje koja se po veličini ekonomije nalazi na samom vrhu, dok je Belgija na devetom mjestu. I zaista, nakon zadnjih napada mediji su primarno tražili komentare od francuskih i belgijskih lidera, a tek kasnije su tražili mišljenja predsjednika Savjeta Evrope i Evropske komisije. U odnosu na napade u Parizu, ukupan efekt zadnjih napada je manji.

Ova distinkcija će uticati na reperkusije bombaških napada u Briselu. Kada je Francuska napadnuta, jasno definisanoj i moćnoj naciji je učinjena nepravda. Isto tako dužnost francuskog predsjednika je bila jasna: kazniti izvođače napada i one koji stoje iza njih i spriječiti buduće napade. U skladu sa tim, u mjesecima koji su uslijedili nakon napada, francuska vojska je povećala svoje aktivnosti na Bliskom istoku, uvedeni su novi zakoni koji umanjuju građanske slobode, uključujući i onaj o gubljenju državljanstva za osuđene teroriste o kojem se trenutno raspravlja, a francuska vlada je sankcionisala povećanje troškova da bi se mogla baviti borbom protiv terorizma.

Što se tiče EU, rješenje nije tako jasno. Bilo koji napori da se očisti Molenbek, briselsko naselje koje je dom nekoliko napadača u Parizu, padali su u vodu zbog domaće nadležnosti koju ima Belgija. Štaviše, EU nema vojsku i zato ne može reagovati na napade kao što je to učinila Francuska. Umjesto toga, blok sa kontinenta će se morati okrenuti državama članicama za nastavak kampanje protiv Islamske države. Riječ "nastavak" predstavlja ovdje ključnu riječ. Kao i sa Parizom, napadi u Briselu će samo ubrzati postojeće trendove, a ne uvesti nove. Antiislamski sentiment je već dobijao zamajac u Evropi, koja kleca pod teretom od više od milion izbjeglica, mahom muslimana. Nacionalne granice između ključnih evropskih zemalja su privremeno uspostavljene, čime je ugrožen Šengenski sporazum. Čak i klimavi dogovor postignut prošle sedmice između Evrope i Turske zaživjeće ili neće, ne toliko na osnovu mišljenja javnosti, već na osnovu logističkih i zakonskih barijera koje će biti teško prevazići.

Ovim ne govorimo da napadi u utorak neće dovesti do promjena. Ali njegovi efekti će se ogledati u vidu produžetka procesa koji se već odvijaju. Građanske slobode, koje su umanjene u Francuskoj i drugim mjestima, najvjerovatnije će se suočiti sa dodatnim restrikcijama. Evropske vođe će se vjerovatno ujediniti i složiti sa činjenicom da se nešto mora uraditi kada je riječ o pitanju Islamske države, ali oni su taj stav i ranije razmatrali. I rašće podrška nacionalističkim političkim partijama koje su izgradile svoje platforme na kritici muslimana i ksenofobiji, mada su i one već bile dobijale zamajac. Samo nekoliko sati nakon napada britanska nacionalistička stranka UKIP izdala je saopštenje u kojem kritikuju politiku otvorenih granica kojima se pospješuju teroristički akti i nagovještava da glas za "izlazak Britanije iz EU" u predstojećem breksit referendumu može donijeti Velikoj Britaniji veću sigurnost.

Nakon napada u Briselu Evropa neće promijeniti kurs već će se nastaviti kretati trenutnom putanjom. Kontinent može očekivati slične napade u budućnosti. Za razliku od SAD u slučaju 11. septembra, kada je pojedinačni teroristički incident oblikovao veći dio američke politike više od decenije, Evropa se suočava sa znatno drugačijom situacijom. Napadi će se najvjerovatnije nastaviti, jer dubinsko nezadovoljstvo nastavlja postojati, a takođe će vlade nastaviti sa naporima za slamanje terorizma. Izgubljeni životi u briselskim napadima neće se skoro zaboraviti, a sami događaji će se posmatrati kao simptomi šireg trenda.

www.stratfor.com

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.