Na putu
Evropski put BiH je godinama na dnevnom redu sjednica, kako domaćih tako i institucija EU, ali pohod ka tom cilju, odnosno punopravnom članstvu mahom je išao po principu jedan naprijed, dva nazad. Ili čak i više koraka unazad, a nijedan naprijed.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na snazi je već gotovo deceniju i po, ali uprkos pregrštu obećanja i pokojem konkretnom potezu u BiH još nije ništa jasno kada je u pitanju njena evropska budućnost, za koju su se do prije neki dan svi zalagali. Ali načisto nisu ni u EU i to ne samo kada je u pitanju ova zemlja već i ostale zemlje zapadnog Balkana koje su na nekoj od etapa sa ciljem pridruživanja evropskoj porodici.
Jasni zadaci postavljeni su pred BiH u startu i svi su znali da će ih, kako se bude dalje odmicalo na tom famoznom putu ka članstvu, biti sve više i više. Dokaza za tu evropsku politiku ima širom regiona u zemljama koje su već članice EU ili teže ka tome, “bježeći” BiH koja nikako ne uspijeva da uhvati korak sa komšijama.
Prvi ozbiljniji spisak obaveza domaćim predstavnicima stigao je krajem maja 2019. godine kada je Brisel izdao mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji, a nakon što su na tu evropsku adresu upućeni odgovori na dostavljena pitanja iz kojih se jasno vidi ili u nekim oblastima nazire kakvo je trenutno stanje na terenu.
To tadašnje svojevrsno zeleno svjetlo iz Brisela dalo je vjetar u leđa BiH, ali opet i ozbiljnu dozu opreznosti u procjenama kada bi konačno mogla i ova zemlja dobiti status kandidata za članstvo. Razlog za to “leži” u svim onim različitim pogledima na budućnost BiH, a najmanje ih je tri jer su se na toj listi zadataka koje nadležni treba da ispune kako bi šefovi u EU mogli da ocijene da je to dovoljno ili ne, našla pitanja o kojima godinama nema saglasnosti i koja su milion puta uspjela dodatno da odgurnu domaće lidere od pregovaračkog stola.
Međutim, kako je rusko-ukrajinski sukob “promiješao” karte na globalnom nivou, a posebno potresao stari kontinent, priča o širenju EU izbila je u prvi plan i sve se više priča o tome kako zemlje, poput upravo Ukrajine i ovih sa brdovitog Balkana, treba što prije prihvatiti i pomoći im da ubrzaju, kako bi se što prije našle u punom, čvrstom zagrljaju EU.
I svima je sada jasno da takve poruke sada ekspresno stižu jer je interes EU kako bi zaštitila sebe u geopolitičkim igrarijama koje su započete, a za koje niko sa sigurnošću ne može u ovom momentu da prognozira kako će na njih biti stavljena tačka. Pogotovo ne kako će svijet izgledati poslije tog datuma. BiH prvo mora da sredi svoje dvorište. I to na prvom mjestu zbog sebe i onih koji vjeruju da je moguće život nastaviti na ognjištima, a tek onda zbog Brisela, Strazbura i ostalih koji će samo ispostavljati nove zahtjeve.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
