Most od vitalnog interesa
Situacija u kojoj se prije dva dana našao srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kada bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH nadglasaju srpskog, a on potom pokrene pitanje vitalnog interesa Republike Srpske nije prvi puta viđena. Bivši srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, koji je na toj funkciji bio od 2006. do 2014. godine, tri puta je bio preglasavan i po njegovom zahtjevu u skladu sa Ustavom i poslovnikom sazivana je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Prema očekivanjima, svaki put je dvije trećine narodnih poslanika podržalo Radmanovićev stav i sporne odluke donesene glasovima krnjeg predsjedništva automatski su stavljane van snage.
Te odluke na koje je Radmanović stavljao veto nijednom nisu bile beznačajne, jer da je tako sigurno ne bi zaslužile da zbog njih bude pokrenut najjači mehanizam zaštite nacionalnog interesa jednog naroda u institucijama BiH ili ukratko - veto. Prva dva puta odluke su imale veze sa Haškim tribunalom, a treći put je bila riječ o smjeni generalnog konzula BiH. Radmanović je prvo u aprilu 2007. godine pokrenuo pitanje zaštite vitalnog interesa pred NSRS, a povod je bila odluka o upućivanju zahtjeva Srbiji da Hagu isporuči optužene za ratne zločine. Drugi put, već u martu 2008. godine usprotivio se zaključku Predsjedništva BiH kojim se tražilo premještanje arhivske građe iz Haškog tribunala u BiH, a treći put se usprotivio smjeni generalnog konzula BiH u Čikagu Brane Pećanca.
Dakle, nije bila riječ o bezazlenim pitanjima, jer u prva dva slučaja je bila riječ o pokušaju da se ocjena i karakter Odbrambeno-otadžbinskog rata na perfidan način prikažu ili bar omogući da se prikažu u jednom sasvim pristrasnom svjetlu, a treći put je bila riječ o pokušaju da o statusu diplomatsko-konzularnih službenika koje predlaže srpski član odlučuju druga dva člana Predsjedništva BiH. Drugim riječima, nema zamjerke na račun Radmanovića zato što je tri puta pokretao pitanje vitalnog interesa, pogotovo što je svaki put dobijao potrebnu podršku i vladajućih i opozicionih poslanika.
Međutim, nameće se jednostavno pitanje: - Kako je moguće da njegov nasljednik, a Dodikov prethodnik na toj funkciji Mladen Ivanić nijednom za četiri godine nije pokrenuo pitanje vitalnog interesa Republike Srpske i zar je moguće da od 2014. do 2018. godine ni u jednom slučaju nije došlo do preglasavanja na štetu srpskog naroda i RS?!
Odgovor je jednostavan, a glasi “nije Mladen Ivanić bio previše srčan srpski član, ali nije ni Željko Komšić u tom periodu bio hrvatski član Predsjedništva BiH”.
Elem, nijedan most ne razdvaja ljude, a kamoli narode, gospodine hrvatski članu Predsjedništva BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
