Moć ratnika
Ime Boris na ruskom i drugim slovenskim jezicima označava ratnika, a kako dani odmiču postaje jasno zašto su oni koji daju imena prirodnim pojavama baš tu riječ imali na umu kada su ciklon koji je razorio centralnu Evropu nazvali baš tako.
Oluja simboličnog imena “Boris” na starom je kontinentu preko noći izazvala haos i poplave apokaliptičnih razmjera.
Jak vjetar i neuobičajeno obilne padavine pogodile su dijelove Austrije, Poljske, Češke, Mađarske, Rumunije i Slovačke, a iako su vlasti u tim zemljama nekoliko dana ranije upozoravale na moguće poplave preduzevši brojne mjere zaštite, kao nebrojeno puta do sada, pokazalo se da je čovjek nemoćan nad silom prirode.
Nabujala voda progutala je čitava naselja, odnijela brojne živote, raselila hiljade stanovnika, zatvorila puteve i blokirala saobraćaj. Poplavni talas opustošio je sela i gradove, a šteta koju će ostaviti za sobom zasigurno će biti mjerena u milijardama evra.
Ratnik prirode pokazao je kolika je njegova istinska razaračka moć, upozorivši još jednom čovjeka da mora više voditi računa o dobrobitima majke zemlje, koja je čovječanstvu pružila sve.
Naučna zajednica tvrdi da su sve ekstremnije vremenske nepogode, kojima svjedočimo iz mjeseca u mjesec, posljedica klimatskih promjena koje su izazvane sve većim zagađenjem planete.
Iako svjetski moćnici već neko vrijeme nastoje donošenjem različitih mjera umanjiti nivo zagađenja, konkretni rezultati izostaju. Otežavajuća okolnost je ta što svijet nije jedinstven u vezi sa onim što treba činiti da bi planeta prodisala. Dio javnosti nije pristalica “zelenih mjera”, jer smatra da će čovječanstvu više odmoći nego pomoći, a značajan broj zemalja nema ni potrebna sredstva za njihovu realizaciju.
U tu drugu kategoriju svakako spada i BiH, odnosno Republika Srpska. Naša zemlja nema novca ni za realizaciju prioritetnih projekata, a kamoli da se bavi pitanjima iz budućnosti.
O potrebama izgradnje odbrambenih nasipa na Drini i Bosni priča se još od crnog maja 2014. godine, kada su katastrofalne poplave pogodile nekoliko gradova Republike Srpske. Voda koja se izlila iz korita rijeka odnijela je 17 života i prouzrokovala štetu veću do dvije milijarde maraka. Iskustvo koje je Srpska tada doživjela nažalost nije za nauk, jer pomenuti nasipi ni deceniju kasnije nisu podignuti. O njima se i dalje samo priča kao o prijekoj potrebi, ali se zaista veoma malo radi. Nadležni za nerad krive praznu kasu, ali da je bilo istinske volje i želje da nasipi budu izgrađeni novac je mogao biti nađen. Političari godišnje spiskaju milione na nepotrebna putovanja, a da su ta sredstva makar djelimično usmjerena u podizanje bedema, građani bi mogli mirnije spavati.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
