Moć društvenih mreža
Teško je zamisliti da svijet u 2019. godini funkcioniše bez društvenih mreža, čija je moć narasla do te mjere da se na njima vode političke bitke, rješavaju društveno-socijalni problemi, prikuplja novac za liječenje bolesnih i pomaže porodicama koje se nađu na ulici.
Kolika je moć društvenih mreža, vidljivo je na primjeru autorke bloga i “Fejsbuk” stranice “Moje dijete - časopis za roditelje” Jelene Bjelice koja je pokrenula inicijativu da lijek “utrogestan”, koji koriste žene koje čuvaju trudnoću, bude besplatan za sve trudnice u Srpskoj.
Ova mlada novinarka i blogerka, izrevoltirana činjenicom da trudnice u Srpskoj na “utrogestan” mjesečno troše i do 45 maraka, dok ga buduće majke u FBiH i Srbiji dobijaju besplatno, preko “Fejsbuk” stranice je pozvala svoje pratioce da se udruže i od nadležnih zatraže da lijek bude stavljen na listu besplatnih. Za samo nekoliko dana javilo joj se 2.000 žena koje su podržale njen prijedlog i dale joj vjetar u leđa da istraje u svojoj namjeri. Zahvaljujući nekolicini medija koji su objavili Jeleninu priču, glas o ovoj hvale vrijednoj inicijativi stigao je i do ušiju čelnika u Vladi RS. Premijer Radovan Višković naložio je da budu pronađeni načini i sredstva kako bi zahtjevi iz inicijative bili ispunjeni. Tako će žene sa rizičnom trudnoćom ubuduće “utrogestan” dobijati potpuno besplatno zahvaljujući “Fejsbuku” i pomenutoj blogerki.
Da je moć društvenih mreža nesaglediva, potvrdili su i brojni primjeri vezani za slučaj katastrofalnih poplava koje su prije pet godina pogodile Republiku Srpsku. Brojni korisnici “Tvitera” i “Fejsbuka” u tim teškim danima pokrenuli su bezbroj akcija pomoći kojima su skupljali hranu, higijenske potrepštine, ođeću i obuću za ugroženo stanovništvo.
Slične situacije su se desile i nebrojno puta kada su se pojavljivali apeli za liječenje oboljelih, darivanje krvi, traženje posla, besplatnog smještaja ili slično. Za samo nekoliko časova javljalo se na stotine ljudi spremnih da pomognu. Čak i kada pomoć nije bila u novcu ili drugim materijalnim stvarima, ljudima kojima je pomoć bila neophodna mnogo je značila i topla riječ utjehe, podrška i činjenica da nisu sami.
S druge strane, tačno je da su “Instagram”, “Tviter”, “Fejsbuk”, “Snepčet” otuđili ljude, da nas svakodnevno podstiču da stvaramo lažnu sliku o sebi, da su mnogi gledajući “savršene” živote na “Instagramu” zapali u depresiju, ne znajući da ti ljudi gube sate da naprave savršene fotografije koje su ništa drugo do šarena laža.
Iako internet platforme većinu vremena koristimo za “ubijanje” dokolice ili za “špijuniranje” bivših prijatelja i ljubavnika, pobrojani primjeri su dokaz da su u vrlo ozbiljnim situacijama, u kojima su ponekad životi u pitanju, društvene mreže možda jedine koje mogu pokrenuti stvari s mrtve tačke. Sljedeći put, prije nego što zaustite da kritikujete savremene oblike komunikacije, zastanite i zapitajte se kolika je njihova moć zbog dostupnosti širokim narodnim masama i brzine širenja informacija, naravno, ako ih pravilno koriste.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
