Mitovi i legende o BiH
Gotovo prije 15 godina Zapadne sile su došle na Balkan silom i pokušale da ustanove multietničku demokratiju u BiH. Iako je Dejtonski sporazum možda imao dobre namjere, on je, nažalost, skovan u neznanju i aroganciji. On je reflektovao zapadne prioritete i interese i bio zasnovan na uvjerenju da bi samo model koji nametne zapad mogao da funkcioniše. One su odbile svaki pogled da su prioriteti, interesi i uvjerenja lokalnih ljudi opravdani i ignorisali političke realnosti.
Zbog toga je od 1995. godine BiH bila na silaznoj putanji. BiH je vještačka država koja nije nikada postala održiva, ujedinjena politička zajednica. Nažalost, zapadne sile, posebno SAD, očajnički se drže mita o BiH.
Danas, možemo da ukažemo na tri ključna, međusobno povezana pitanja, koja, posmatrana zajedno, ukazuju na veoma ozbiljno gomilanje krize u BiH. Kao rezultat toga, raspadanje BiH je uzelo maha i vjerovatno će se 'država' suočiti sa određenim odlučujućim trenucima sljedeće godine koji bi mogli da odvedu prema kolapsu zemlje.
Možda su tri najvažnija pitanja: nastavak neslaganja o državnoj imovini, moguća krivična optužnica protiv premijera RS Milorada Dodika i ustavne reforme.
Stalno i duboko neslaganje o tome da li su nekretnine vlasništvo države BiH ili entiteta moglo bi lako da potkopa svaku buduću nadu da će BiH preživjeti i veoma je malo vjerovatno da će čvrsta ruka visokog predstavnika biti sposobna da to riješi na zadovoljstvo svih strana.
Optužnica protiv Dodika, koja bi mogla da bude podignuta u septembru, najvjerovatnije će dovesti do učvršćivanja stavova lidera iz RS i iz Federacije BiH, bez rješavanja bilo kakvih zakonskih pitanja.
Konačno, rasprava o ustavnoj reformi, koja bi trebalo da počne sljedećeg mjeseca, ima veoma male šanse da dovede do unitarnije, centralizovanije BiH. I ukoliko sva ustavna pitanja budu "postavljena na sto" - posebno postojanje entiteta - to bi moglo brzo da dovede do totalnog rastakanja BiH.
Takođe, postoje fundamentalna neslaganja o političkoj ulozi "međunarodne zajednice" (u stvarnosti većeg broja zapadnih sila) između bošnjačkih lidera generalno naklonjenih nastavku čvrstog nastupa u dešavanjima u BiH i lidera iz RS generalno protivnika miješanja 'međunarodne zajednice'. Ukoliko OHR bude zatvoren do kraja godine, kao što se mnogi nadaju, moraće to učiniti sa neispunjenim "pet plus dva" uslovima i ciljevima.
Treće, sumorna i sve lošija ekonomska situacija u BiH ima poguban uticaj na održivost države BiH. Iako cijela BiH osjeća efekte svjetske ekonomske recesije, ona se najviše osjeti u FBiH. Čak i prije ekonomske krize, Federacija je imala manje zalihe novca i privlačila je manje stranih investicija nego RS. Činjenica da RS vodi u ovoj borbi samo širi jaz među njima.
I šta zapadne sile rade usred ove krize? Kao po običaju, one nastavljaju da propovijedaju staromodne ideje i neuspjela rješenja. One se zalažu za program "pet plus dva", uređuju odluku BiH da učestvuje u vježbi NATO-a "Združeni napor" i finansiraju operativnu komandu u Sarajevu.
Nažalost, nijedan od ovih projekata nema ništa zajedničko sa stvarnim potrebama BiH i njihova irelevantnost pomaže produbljenju krize.
Zapadni lideri insistiraju da je "prvo i najvažnije, da BiH mora ostati jedna, suverena država". Ali, one nikada nisu objasnile zašto?
(Autor je profesor vašingtonskog Univerziteta za nacionalnu odbranu)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
