Miriše na novu krizu
Na berzanskim špekulacijama mnogi su pali, ali i obogatili se. Pogotovo oni koji su mogli nanjušiti tok događaja ili na neki od načina uticati na njih.
Milijarder Džordž Soroš upravo je na taj način došao do enormnog bogatstva, kladeći se u septembru 1992. godine na pad vrijednosti britanske funte. Taj dan kasnije je prozvan crnim petkom. Da li je i Voren Bafet, koji se smatra jednim od najcjenjenijih investitora današnjice, nešto naljušio, odnosno šta on to zna, a drugi veliki igrači ne? Bafetov investicioni fond “Berkšir Hetavej” prvo je rasprodao veliki broj akcija u kompaniji “Epl”, a onda i u Bank of Amerika. Ovom prilikom, prorok iz Omahe, kako ga mnogi nazivaju, riješio se akcija ove banke u vrijednosti od čak 982 miliona dolara. Prema mišljenju analitičara, odluka da rasproda veliki dio akcija, te da bogatstvo čuva u kešu, ne sluti na dobro po američku, ali i globalnu ekonomiju i finansije.
Najinteresantniji detalj u ovoj priči jeste da je on pobjegao od akcija jedne od najvećih američkih banaka. Bafet je nedavno kritikovao bankare da se ponašaju neodgovorno, te da bi trebalo da postoji zakon koji bi sankcionisao njihovu pohlepu i loše poslovanje - koje se najviše ogleda u pogrešnom ulaganju novca i želji da se preko noći obogati, na kladioničarski način. Iako Bafet ovom prilikom nije precizirao koje su sve loše poteze vukli bankari, pojedini finansijski stručnjaci smatraju da je vjerovatno mislio na tržište nekretnina. Pojedine banke preplavljene su lošim kreditima, ali i obveznicama koje postaju sve problematičnije.
Prije početka rata u Ukrajini kamate u zapadnim zemljama kretale su se oko nule. Pohlepni su to pokušali da iskoriste dižući kredite i ulažući taj novac u berze, kupovinu akcija i obveznica. Napravljeni su baloni, koji pomalo liče na one iz 2008, kada su pojedine američke banke kleknule, te je morao intervenisati FED štampajući nove količine novca i pokrivajući gubitke koje su nesavjesni bankari napravili. Tada se najbolje vidjelo koliko to bankarsko ludilo može daleko ići. Davali su kredite znajući da oni koji ih dobijaju ne mogu vratiti, a onda su se i kladili na to. Kako stvari stoje, nisu naučili lekciju.
Inflacija je u posljednje dvije godine digla kamate na istorijski rekordan nivo, što je onda uzročno-posljedično dovelo i do rasta troškova hipotekarnih kredita. Još jedna oblast koja opterećuje banke je dug po kreditnim karticama, koji je nedavno dostigao rekordnu vrijednost, ali i veći procenat ljudi kasni sa plaćanjem. Ukoliko ponovo neka od američkih banaka klekne, to bi bilo daleko gore nego 2008, što bi onda poput domino efekta uticalo i na ostatak svijeta. To će najviše pogoditi obične ljude i dovesti do njihovog dodatnog osiromašenja. Bankari ne treba da brinu, tu je FED-ova štamparija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
