Meddžida Kreso
Da je ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković bila potpuno u pravu kad je izjavila da će Srpska pokrenuti pitanje smjene predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso, dokaz su i neshvatljivo ponašanje gospođe Kreso i njena upornost u pokušaju da ne sprovede odluku Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf-Damjanović".
Osim što se Sud BiH oglušio na tu presudu nastavljajući da i dalje na suđenjima za ratne zločine retroaktivno primjenjuje stroži Krivični zakon BiH umjesto KZ SFRJ, koji je važio u vrijeme počinjenja, Kreso je i ličnim "zalaganjem", pritiskom na Tužilaštvo BiH, pokušala da eskivira sprovođenje odluke strazburškog suda.
Jer kako, inače, tumačiti to što je Kreso deset dana poslije odluke Ustavnog suda BiH da usvoji apelaciju Zorana Damjanovića podnesenu protiv presuda Suda BiH, kojima je proglašen krivim, došla u kancelariju glavnog tužioca BiH Gorana Salihovića i pokušala da tužiocima izda naređenja u vezi sa donošenjem odluka o sudbini Zorana i njegovog brata Gorana Damjanovića.
Čisti je bezobrazluk, ali i demonstracija moći, to što je Kreso tužiocima Munibu Haliloviću, Ibri Buliću i Vesni Ilić naredila da predlože pritvor u predmetu Damjanovića.
Malo je nedostajalo da takvo njeno shvatanje nezavisnosti rada pravosuđa rezultuje sprovođenjem te nezakonite i nerazumne naredbe, ali to se, srećom, nije desilo zahvaljujući reagovanju Ilićeve, koja je iznijela jednostavne činjenice da razlozi za pritvor ne postoje, jer su braća Damjanović u vrijeme suđenja bili na slobodi. A činjenica da Kreso, do tog dana, dugo nije bila u kontaktu sa Salihovićem, niti bilo s kim iz Tužilaštva, govori samo o tome na šta je sve spremna u pokušaju nesprovođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava. Ali dobre poznavaoce njenog lika i djela ni to ne iznenađuje, kao ni činjenica da jedino ona i sud kojim rukovodi, od svih sudova, tužilaštava u BiH i entitetima, ne podliježu ocjenama VSTS-a, čime je i zvanično potvrđeno da su Kreso i Sud BiH država u državi.
Jer, zašto bi to sada bilo za čuđenje kad je poznato da je Kreso, recimo, još u januaru 2009. godine, odmah nakon što je bijeljinsko Okružno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv Nasera Orića, osumnjičenog za ratne zločine, izjavila da bi "trebalo obustaviti sve istrage o ratnim zločinima koje su pokrenute na entitetskom nivou". Time je zanemarila čak i činjenicu da je Tužilaštvo BiH baš taj predmet vratilo entitetskom tužilaštvu. Zato, pošto se Kreso još tada zalagala za Orića, zašto se danas ne bi zalagala za nezakonito osuđivanje pripadnika srpskog naroda, pa i po cijenu opstrukcije odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
