Kraće liste čekanja
Zdravstvo Republike Srpske godinama je grcalo u dugovima, bilo bitku sa zastarjelim aparatima, dugim listama čekanja i nestašicom lijekova, ali u posljednje vrijeme iz medicinskih centara i od radnika u bijelim mantilima stižu mahom lijepe vijesti.
U ovaj sektor, koji je žila kucavica svake zemlje, Srpska posljednjih nekoliko godina ulaže značajan novac. Grade se nove bolnice, rekonstruišu domovi zdravlja, modernizuje oprema i edukuje domaći kadar u najuglednijim svjetskim zdravstvenim centrima, zahvaljujući čemu gotovo svaki mjesec naši ljekari obave neki vrlo složen operativni zahvat, koji ranije nije izvođen na ovim prostorima.
Vlada RS je od 2006. godine do danas samo u gradnju i modernizaciju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) RS investirala oko 350 miliona maraka, a uložena sredstva i te kako su opravdala svoju namjenu.
Napredak je posebno vidljiv kada je riječ o listama čekanja, koje su sve kraće.
Pacijenti su prethodnih godina kao jedan od najčešćih problema u sektoru zdravstva navodili predugačke liste čekanja za pojedine dijagnostičke preglede. U raznim anonimnim i javnim anketama žalili su se da na termine, osim kada su hitan slučaj čekaju sedmicama, mjesecima, a nerijetko i po cijelu godinu. Međutim, taj višegodišnji problem više nije glavna zamjerka korisnika medicinskih usluga. Liste čekanja za pojedine dijagnostičke preglede znatno su skraćene i to toliko da smo prešišali zemlje u okruženju.
Primjera radi, u Srbiji na magnetnu rezonancu sa anestezijom djeca čekaju do godine, a slična situacija je i u Hrvatskoj, dok u Srpskoj mališani na taj pregled stižu za četiri mjeseca.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS navode da je to rezultat pojednostavljenih procedura, naročito u oblasti dijagnostike i konsultivno-specijalističke zaštite, dok je liste čekanja za magnetu rezonancu i kompjuterizovanu tomografiju znatno skratilo uvođenje privatnog sektora u zdravstveni sistem.
Nešto duže liste čekanja i dalje su aktuelne za ultrazvuk srca, mamografiju, kao i za operaciju katarakte, ali u fondu uvjeravaju da je slična situacija i u razvijenim zemljama Evrope. Na primjer u Sloveniji, koje je po mnogo čemu ispred nas, ultrazvuk srca čeka se i po godinu.
Ono što je i dalje bolna tačka sektora zdravstva su dostigla dugovanja, koja su premašila 1,070 milijardi maraka. Iako se često obećavaju finansijske injekcije spasa, čini se da pouzdanog lijeka i izlaza iz tog začaranog kruga još nema. Razni kreditni aranžmani koji su bolnicama i domovima zdravlja pomogli da dišu, samo su ih dublje gurnuli u sunovrat, zbog čega takva praksa treba da prestane. Dugogodišnji problemi ne mogu biti riješeni preko noći, ali neophodno je skrojiti strateški plan koji će pogurati zdravstvo da ispliva iz dugova bez dodatnih zaduženja. Kako je pronađen novac za nove metode liječenja, savremenu opremu, gradnju novih objekata, može i za dugove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
