Komentar dana: Ustavne promjene
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu 22. decembra prošle godine donio je presudu u korist Jakoba Fincija i Derve Sejdića protiv BiH zbog diskriminacije manjinskih naroda u izbornom procesu.
Na osnovu te presude BiH je dužna da napravi izmjene Ustava, koje se odnose na izbor članova Predsjedništva i delegata u Domu naroda Parlamenta BiH. S obzirom na to da je BiH dužna da presudu sprovede prije raspisivanja oktobarskih izbora, Savjet ministara donio je Akcioni plan i formirao Radnu grupu koja će da predloži amandmane na Ustav BiH i utvrdi rokove do kojih cijeli posao treba da bude završen.
Međutim, ono što se na prvi pogled čini kao jednostavan posao, u stvari pokazuje svu podijeljenost u BiH i maksimalističke zahtjeve koji dolaze iz FBiH.
Dok predstavnici RS naglašavaju da se "slučaj Sejdić i Finci" može veoma brzo riješiti tako što će umjesto dosadašnjeg načina izbora člana Predsjedništva BiH (Srbin iz RS, a Bošnjak i Hrvat iz FBiH) biti biran jedan član iz Srpske i dva iz FBiH, s tim da ne mogu biti iz istih konstitutivnih naroda ili ostalih, u FBiH nastoje da kroz ovaj posao provuku krupnije promjene Ustava. A koje bi, naravno, išle njima u korist.
SDP je odmah saopštio da neće učestvovati u radu Radne grupe, dok SDA predlaže da se usvoji aprilski, odnosno butmirski paket. SBiH smatra da bi Predsjedništvo BiH trebalo da broji četiri člana. HDZ se, opet, zalaže za izbor članova Predsjedništva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.
Članovi radne grupe Savjeta ministara i Parlamenta BiH nanovo će se sastati 29. marta, da bi do kraja ponudili prijedlog Savjetu ministara na izjašnjavanje, kako bi se uputio Parlamentu BiH na usvajanje. Ako BiH do oktobarskih izbora ne uskladi Ustav i Izborni zakon, postoji mogućnost da Savjet Evrope izborne rezultate proglasi nelegitimnim i nevažećim.
Jedna od mjera u slučaju nesprovođenja presude mogla bi da bude i isključivanje BiH iz članstva u Savjetu Evrope.
Srpska je shvatila da se odluka suda mora sprovesti i na tome radi, ali to ne znači da će da dozvoli da se kroz ovo pitanje provuku neka pitanja koja nemaju veze ni sa presudom, ni sa ljudskim pravima. Jer, činjenica je da krupne promjene Ustava od BiH (mada ni sada nije riječ o beznačajnim izmjenama) niko nije tražio, a brojni međunarodni zvaničnici više puta su navodili da nije ni vrijeme za krupne ustavne promjene.
Ako BiH ne ispuni svoje obaveze, neko će morati da preuzme odgovornost za to. A to neće biti RS jer je ona svoj dio posla uradila. I niko to ne može da negira.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
