Kolaps u najavi

Upozorio je na ovo američki milijarder, osnivač investicione kompanije “Bridžvoter asošijejts” Rej Dalio, poručujući kako se SAD nalaze na samoj ivici jednog takvog scenarija. Građanski rat koji Dalio zamišlja ne bi bio onaj u kom ljudi “grabe oružje i počinju da pucaju”. On to vidi kao ubrzanje političke polarizacije u američkoj politici koja se dogodila posljednjih decenija. Smatra da bi on bio takav da bi se ljudi selili u različite države koje su više usklađene sa onim što žele.

On takođe vjeruje da su ovogodišnji predsjednički izbori u SAD najvažniji u američkoj istoriji i da će odrediti da li će rizici koje on vidi - koji uključuju klimatske promjene i uticaj sve rasprostranjenije upotrebe vještačke inteligencije - izmaći kontroli.

Dalio ukazuje i da bi rastući nivoi duga američke vlade mogli da pogode državne obveznice, tvrdeći da bi investitori trebalo da prebace dio svog novca na strana tržišta. Poručio je da postoji veliki potencijal da se SAD uključe u još jedan međunarodni sukob, što bi, kako je istakao, moglo odvratiti strane investitore od kupovine američkih obveznica.

Da se Amerika suočava sa sve više problema, ukazuju i podaci o padu tražnje za hartijama od vrijednosti, posebno od strane međunarodnih kupaca koji strepe zbog slike američkog duga i mogućih sankcija. Naime, ako bi SAD uvele sankcije većem broju zemalja, a što se razmatra kao jedna od opcija, a nakon što su to učinile protiv Rusije, onda bi to moglo smanjiti međunarodnu potražnju za obveznicama, koje trenutno obezbjeđuju likvidnost sistema, odnosno javne potrošnje.

Ono što SAD nikako ne odgovara jeste i odluka Kine da se oslobodi sve rizičnijeg američkog dolara. Sve ovo dolazi u vrijeme kada budžetska kancelarija Kongresa predviđa da će američki dug dostići čak 106 odsto BDP-a do kraja decenije. Da stvari ne idu u dobrom pravcu, nedavno je upozorio i predsjedavajući FED-a Džerom Pauel poručivši da su SAD na neodrživom fiskalnom putu u pogledu svog duga. U međuvremenu, troškovi pozajmljivanja su porasli, sa prinosima na desetogodišnje obveznice koji su skočili sa 3,88 odsto na 4,35 odsto pošto su investitori drastično smanjili svoja očekivanja o smanjenju kamatnih stopa. Sve ovo sve više tjera velike investitore da prave planove o prenošenju dijela svog novca van zemlje, zbog sve većih potencijalnih rizika, u fokus stavljajući one države koje su u trenutnim okolnostima neutralne. To su, prije svega, Indija, Singapur, Indonezija, Malezija i Vijetnam. Sve ovo, izgleda, ne zabrinjava Bajdenovu administraciju koja, kopajući rupu drugima, ne shvata da bi oni na kraju mogli u nju upasti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.