Ko kupuje nekretnine
Trgovina nepokretnosti jedna je od rijetkih oblasti u Srpskoj koja iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate.
Za razliku od drugih segmenata, poput prerađivačke ili proizvodne industrije koje često sabiraju gubitke, tržište nekretninama u stalnom je usponu. Vrijednost prodatog zemljišta, kuća, stanova i drugih nekretnina lani je dostigla gotovo 490 miliona maraka, što je za oko 95 miliona više nego 2018. godine. Sudeći po podacima Republičke uprave za geodetsko imovinsko pravne poslove RS koja vodi Registar cijena nepokretnosti najviše se trgovalo poljoprivrednim zemljištem, građevinskim parcelama, te stanovima i kućama, koje su kupci mahom pazarili u Banjaluci i Bijeljini. Prema riječima agenata nekretninama tajna uspješnih rezultata je izuzetno dobra potražnja za koju vjeruju da neće padati uprkos pandemiji virusa korona koja je u značajnoj mjeri srozala ekonomiju širom svijeta.
Zahvaljujući toj potražnji u velikoj mjeri se razvija i sektor građevinarstva, naročito oblast stanogradnje, koja u gradu na Vrbasu ali i drugim lokalnim zajednicama posljednjih godina i te kako cvjeta. Stambene zgrade grade se na svakom koraku uprkos masovnom iseljavanju i odlivu stručnih ljudi, pa tako mnogi investitori nerijetko čim iskopaju temelje rasprodaju sve stanove. Postavlja se pitanje ko kupuje sve te nekretnine kada su većini stanovnika Srpske puna usta krize. To pitanje naročito golica maštu ako se uzme u obzir da su cijene stambenih kvadrata otišle u nebo i da na pojedinim lokacijama u Banjaluci dostižu i do 3.000 maraka. Čak i ako se uzme u obzir da dobar dio tih nekretnina kupe naši ljudi iz dijaspore, da dio pazare oni koji su naplatili staru deviznu štednju ili oni koji su dobili nasljedstvo, jasno je da njih nema u tolikom broju u kolikom se grade i kupuju nekretnine u RS.
Stiče se utisak da džepovi naših građana ipak nisu prazni u onoj mjeri u kojoj se priča. Tome u prilog naročito ide činjenica da je lani jedan kupac u Banjaluci za luksuzni stan od 244 kvadrata iskeširao 670.000 KM. Prvo kome uopšte treba toliki penthaus, a drugo zar je moguće da ima toliko bezobrazno bogatih ljudi u Srpskoj koji su za nekretninu spremni izdvojiti toliki novac. Plus što to nije usamljen slučaj jer je jedan Banjalučanin lani pazario kuću i dvorište vrijedne 650.000 maraka. Takođe, u BiH je tokom aprila uvezen “porše” koji je vlasnika koštao oko 600.000 maraka.
Jasno je da pojedini članovi društva imaju mnogo više novca nego što mogu potrošiti za života, ali stalni rast tržišta nepokretnosti svojevrsni je dokaz da novca imaju i mnoge porodice koje nisu dio bogataškog miljea.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
