Karađorđevo

Iako je bilo najava da će šefovi država biti stavljeni pred "nezgodna pitanja", otvorenost za dijalog, pokazao je u Karađorđevu svoju najsvjetliju stranu.

Karađorđevo je pokazalo spremnost na razgovore i dalje jačanje saradnje s ciljem zajedničkog napretka ka Evropi, što je svakako korak naprijed. Pokazalo je da prošlost i sadašnjost ne moraju da budu u svađi.

Poruka koju su lideri BiH, Srbije i Turske poslali iz Karađorđeva jasna je: Budućnost Balkana je u razbijanju predrasuda, procesu pomirenja i nemiješanju u unutrašnje stvari drugih država.

Upravo je posljednja poruka do sada stvarala i najviše problema stanovništvu ovih zemalja.

Turska je u nekoliko navrata pokazala da joj je u interesu jači uticaj u BiH, koji joj je svojevremeno obezbjeđivao bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.

Očigledno je da se Turska i danas poziva na Istanbulsku deklaraciju koju je Silajdžić lani samoinicijativno potpisao sa turskim predsjednikom Abdulahom Gulom i koju srpska strana nikada nije prihvatila.

BiH, nažalost, ima višestruko negativno iskustvo sa stranim uticajima na svojoj teritoriji, počevši od OHR-a pa do svih svjetskih država koje su se trudile da održe tenzije i krizu u i onako komplikovanoj državi.

Srbija, koja se godinama bori sa uticajima sa strane, ima i te kako dobar motiv da se sa tom praksom ne bori, bar sa najbližim komšijama.

Bez obzira na to što je Karađorđevo, prema nekima, viđeno kao borba sa "zlim duhovima prošlosti", a drugima prilika da se istraje na poštovanju dokumenata sklopljenih jednostrano prošle godine u Carigradu, sastanak šefova tri zemlje završen je bez velikih potresa.

Pokazalo se još jedanput, da se dijalog na kraju uvijek isplati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.