Kad maline budu zrele
Malinari u Republici Srpskoj iz godine u godinu sabiraju gubitke, a ekspanzija uzgoja maline splasnula je preko noći, jer su niske otkupne cijene i vremenske neprilike gurnule proizvođače na ivicu ambisa. Sve to dovelo je do zatiranja malinjaka.
Sudeći prema najavama proizvođača ni ova godina ne obećava. Iako su hladnjačari spremni da za prvu klasu crvenog zlata ponude malo veću cijenu nego lani, zasadi nisu u dobrom stanju jer je zima bila blaga, a kasni mrazevi “obrali” su rod.
Prije nekoliko godina mnogi su u proizvodnji ovog voća vidjeli šansu za dobru zaradu, koja će im i te kako popuniti rupe u kućnom budžetu, pa su se kreditno zadužili s namjerom da vrijedno radeći stvore nešto za svoje porodice. I zaista, tih prvih godina, malina je prozvana “crvenim zlatom” i to s razlogom. Visoki prinosi, sočni i kvalitetni plodovi i dobra otkupna cijena, bili su recept za uspjeh. Tih godina ruke su zadovoljno trljali i proizvođači i hladnjačari, a onda je krenula saga o sunovratu malinarstva.
Gorčina i razočarenje veoma brzo potisnuli su ukus slatkih plodova koji su prodavani u bescjenje, a proizvođačima je svake godine neizvjesnost saputnik tokom berbe maline.
Hladnjačari su počeli spuštati otkupne cijene sve dok jedne sezone nisu ponudili svega jednu marku za sve ono u šta su vrijedni domaćini uložili novac i trud.
Mnogima je to bio signal da dignu ruke od svega.
Oni koji su se uprkos svim nedaćama održali do danas, ponovo sa neizvjesnošću dočekuju berbu. Vrijeme im nije išlo naruku pa sezona nije obećavajuća, a ni sa hladnjačarima nikada nisu sigurni, jer se cijene mijenjaju preko noći.
S razlogom među njima tinja nepovjerenje jer su mnogi godinama ranije malinu davali naslijepo ne znajući koliki će biti iznos na njihovom računu jer su mnogi hladnjačari cijenu saopštavali tek kada preuzmu sve voće. I nije to slučaj samo sa malinarima. I ostali poljoprivrednici muku muče sa nerealnim ponudama otkupljivača i slabom zaradom.
Jedina nada za sve njih jeste pomoć nadležnih ministarstava, koja bi morala da zaštite domaću proizvodnju i kroz podsticaje stimulišu razvoj malinarstva i drugih segmenata poljoprivrede.
To je jedini način da malinari nakon godina neizvjesnosti i nemilosti otkupljivača stanu na zelenu granu i uspiju preživjeti od plodova svoga rada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
