Jačanjem sela do boljeg života

Anita Janković-Rečević

Poljoprivredna proizvodnja u Republici Srpskoj godinama nije na zavidnom nivou iako predstavlja veliku razvojnu šansu zbog povoljne klime i plodnih oranica. A da bi poljoprivreda, koja je od strateškog značaja za svaku zemlju, bila visokoprofitabila mora biti moderna, to jest pratiti posljednju riječ nauke i tehnologije.

Poželjno je da bude zasnovana na najnovijim znanjima u toj oblasti, što je suprotno od svega onoga što je na djelu u Srpskoj. Zapeli smo u zapećak zbog mehanizacije stare nekoliko decenija, uvoznih proizvoda koji guše domaću proizvodnju, ali i manjka znanja domaćih ratara i stočara koji se grčevito drže tradicionalnih metoda. Mladi bježe u gradove, a seoska domaćinstva iz dana u dan sve su zapuštenija. Malo je onih koji su spremni da obrađuju zemlju, gaje stoku i živinu, a izgovor većine onih koji se gnušaju seljačkog posla je nedostatak uslova.

Upravo zbog toga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokrenulo je projekat zahvaljujući kojem je šansu za bolje uslove i jačanje sela dobilo oko 50.000 seoskih domaćinstava koja su raštrkana u 20 nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština u Srpskoj.

Tim projektom koji finansira Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede (IFAD) sa 21 milion KM nastoje se poboljšati uslovi na selu kroz izgradnju infrastrukture, ali i nabavku razne opreme i mehanizacije koja će omogućiti seljacima kvalitetnije i brže obavljanje posla na svojim imanjima. Uloženo je mnogo i na rekonstrukciji i izgradnji seoskih puteva, kao i sistema za vodosnabdijevanje, a plan je i da se pomogne poljoprivrednicima koji proizvode povrće, voće, meso i mlijeko za vlastite potrebe, da se transformišu u komercijalne proizvođače.

Sela u kriznim situacijama, poput ratova, najčešće predstavljaju spas za narod pa je njihovo jačanje od velikog značaja za stanovništvo. Razvijena sela garancija su boljeg života, i to ne samo seljaka već i stanovnika u gradovima jer imaju priliku da jedu zdravo domaće voće i povrće.

Da su nadležni u Srpskoj prepoznali značaj medernizacije u poljoprivredi pokazuju sve veća ulaganja za nabavku novih traktora i drugih mašina. Milioni su obezbijeđeni i za navodnjavanje, protivgradnu zaštitu i mnoge druge mjere koje su imale za za cilj veće prihode i kvalitetnije proizvode. Kada se tome doda 71 milion KM, koliko se svake godine uplati na račune poljoprivrednika iz agrarnog budžeta vidljivo je da Republika izdvaja značajna sredstva za razvoj poljoprivrede. Taj novac, sasvim sigurno, mnogima je bio slamka spasa, svjetlo na kraju tunela zahvaljujući kojem su uspjeli oživjeti proizvodnju na  “izdisaju”.

Uprkos svim tim ulaganjima rezultati su polovični, a proizvodnja neprofitabilna i ekstenzivna. Zašto je tako nije najjasnije i zbog toga resorno ministarstvo mora snažnije sarađivati sa poljoprivrednim proizvođačima. Osluškivati njihove probleme, sprovoditi prijedloge ali i kontrolisati za šta troše novac koji dobijaju od Republike. Samo njihovim zajedničkim radom, poljoprivreda može da stane na noge, a potencijala i te kako ima.

 

 

 

 

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

Bol ne jenjava
Bol ne jenjava
Inflatorni udar
Inflatorni udar
Diskriminacija mrtvih
Diskriminacija mrtvih
Petrodolar
Petrodolar
Svi žele brze pare
Svi žele brze pare
Avioni i tabloidi
Avioni i tabloidi
Pucanje po šavovima
Pucanje po šavovima
Čuvari naše sudbine
Čuvari naše sudbine
Misterija svih misterija
Misterija svih misterija
Građani taoci političara
Građani taoci političara
Lekcija institucijama BiH
Lekcija institucijama BiH
Čuvari fotelja
Čuvari fotelja
© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana