Izgubljena tržišta
Čini se da je prošlogodišnja mjera o zabrani izvoza peleta iz BiH zemlji i domaćim proizvođačima donijela više štete nego koristi.
Iz bojazni da bi domaće stanovništvo moglo ostati bez prijeko potrebnog energenta, jer je potražnja u inostranstvu bila ogromna i postojale su realne šanse da se sav pelet iz zemlje izveze po daleko većoj cijeni u odnosu na naše tržište, nadležni su posegli za spuštanjem rampe sa ciljem stabilizacije.
Istini za volju mjera je u početku bila i više nego opravdana, kao i potez Vlade RS o ograničenju cijene pelenata na 480 KM plus PDV jer je to omogućilo stanovništvu da se snabdije po koliko-toliko pristupačnim uslovima.
Međutim, kada su građani u BiH i Srpskoj napunili svoja skladišta prestala je potreba za spuštenom rampom, ali je odluka ipak ostala na snazi sve do kraja januara ove godine. Uprkos brojnim apelima proizvođača koji su tvrdili da je to pogubno za njihove firme, nadležni su mjeru u par navrata produžavali.
Mjesecima kasnije ispostavilo se da su privrednici zaista bili u pravu. Zbog zabrane izvoza izgubili su brojne kupce na tržištu Italije, Austrije, Slovenije i to, čini se, bespovratno. Jer je malo ko od tih istih kupaca odlučio da im pokloni povjerenje na pragu predstojeće grijne sezone.
Usljed svega toga potražnja na ino-tržištu pala je im je do 40 odsto, a mnogi manji proizvođači bili su prinuđeni da zatvore pogone jer više nisu mogli opstati na tržištu.
Dok je naša rampa bila spuštena kupci iz Evrope pronašli su nove dobavljače, plus što se Evropska unija dodatno pobrinula da ne zavisi pretjerano od drugih. Podigli su svoje proizvodne kapacitete od dva i po miliona tona pa im sad naš pelet praktično i ne treba.
Sve se to katastrofalno održava na izvoz, koji se prema riječima proizvođača, ove sezone odvija na kašičicu što opet vuče niz problema u poslovanju firmi koje sve teže nalaze rješenje.
Naruku im ne idu ni vremenske prilike, jer zbog tople jeseni ni domaći proizvođači ne hrle da pazare pelet, plus što je dobar dio potrošača prešao na druge, isplativije energente.
Da stvar bude gora, probleme sa padom potražnje ima kompletna drvna industrija. Namještaj, podovi, stolarija, drvene ploče, cijepano drvo, sva roba iz te grane industrije veoma sporo nalazi put do evropskih kupaca.
Već sada je jasno da oporavak neće biti nimalo lak, a otežavajuća okolnost jeste to što se za sada ni ne nazire kada bi moglo doći do poboljšanja. Ovaj primjer nadležnima treba biti opomena da moraju pažljivije osluškivati puls privrede od čijeg uspjeha zavisi i životni standard u zemlji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
