Izborni porazi
BiH je juče “obilježila” godinu od kada su birači posljednji put ispunili svoju građansku dužnost, došli te oktobarske nedjelje na birališta i na listiću zaokružili pojedince i stranke za koje su ocijenili da će moći da ih izvedu na bolji put, ne sluteći da će, čak i nakon 12 mjeseci, slušati i gledati na pojedinim pozicijama “stare” funkcionere.
Republika Srpska je nastavila nakon oktobarske provjere. Pobjednici su formirali ključne institucije vlasti, što nije slučaj u FBiH i na nivou BiH, gdje još nisu pronašli formulu da volju birača jednostavno sprovedu u djelo.
I dok se već godinu vrtimo u krugu uslovljavanja i deklaracija, svoj stav o posljednjim opštim izborima dala je i Centralna izborna komisija, koja je zadužena za njihovo raspisivanje, održavanje i zaključivanje.
Rezultate do kojih su došli sumirali su u izvještaju koji je dostavljen u parlamentarnu proceduru i koji će tu čekati do daljeg, jer je neizvjesno kada će Parlament BiH početi da radi.
Izvjesno je, s druge strane, ono što piše u materijalu. A to nije ništa što već nije traženo i o čemu već nisu vođenje rasprave i polemike. Na prvom mjestu nadležni su naveli neophodnost izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, a najbolji put za to je, prema njihovom viđenju, formiranje nove radne grupe koja treba da pronađe modalitete i unaprijedi izborni proces.
BiH se godinama vrti između tih radnih grupa. Suština je da one, što se i moglo vidjeti iz dosadašnje prakse, mogu da zemlju izvedu na neki bolji put kada je riječ o sitnijim, odnosno kozmetičkim promjenama, dok krupna pitanja zahtijevaju neke druge visine.
Izborno zakonodavstvo je puno rupa i gotovo da nema onih koji misle da je sve u redu i da ništa ne treba dirati. Većina, s druge strane, ima uvijek šta da kaže za izborni proces i čime se sve pojedinci služe da promijene na kraju volju dijela birača.
Posljednjih godina ojačale su priče da BiH treba da, i u ovu oblast, uvede stvari koje je donijelo novo doba. Tu se, prije svega, misli na tehnologije koje mogu podići transparentnost i povjerenje u izborni sistem.
Međutim, za gotovo sve te stvari je potrebno zeleno svjetlo “viših” nivoa, koji trenutno ne mogu da uvedu red ni u svoje odnose.
Izborni sistem je samo jedan u nizu koji je potrebno promijeniti. Porazno je da gotovo poslije svakih izbora slušamo da u današnje vrijeme na nekim biračkim mjestima nema računara ni laptopa, a negdje čak ni struje, dok za neke druge, bezvezne stvari, “bacamo” milion, dva, tri...
Listu prioriteta je teško napraviti u BiH jer je previše problema i to se ne može skrivati, a čini se kao i da se nadležni sve manje trude da ih uopšte i skrivaju. +++
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.