Informacije “na kašičicu”
Najveći dio svog vremena ogroman broj ljudi provodi ispred kompjutera ili sa mobitelom u ruci skrolujući svakojake informacije od kojih velika većina ne predstavlja gotovo ništa korisno u njihovim životima.
Brojni mediji i ekspanzija interneta zatrpali su čovječanstvo informacijama neslućenih razmjera. Ono što čovjek sazna u samo jednom danu pregledajući raznorazne portale i društvene mreže njegovi preci, ne tako davno, vjerovatno nisu mogli saznati za cijeli svoj život. Svakodnevno pretrpavanje informacijama doveli su do toga da su ljudi sve više otuđeni i umorni, s manjkom koncentracije i stresom koji ljudski mozak teško kanališe.
Odnos ljudi prema informaciji postao je površan, usmjeren na kvantitet nikako na kvalitet. Stiče se utisak da su upravo brzina čitanja vijesti i letimičan pogled na sadržaj uticali na to da svi misle da znaju sve, iako u suštini najveći broj ljudi o malo čemu zna dovoljno.
Dodatan problem je što u moru vijesti koje svakodnevno konzumiramo ima previše onih lažnih, koje su često ili neprovjerene, ali i puštene u javni etar zarad nečijeg interesa. Takve informacije navode ljude da često vjeruju u nešto što nije istina ili da stvaraju pogrešnu sliku.
Medijska pismenost jedan je od načina da se ljudi izbore protiv lažnih vijesti jer im omogućava da naprave razliku između istinitog sadržaja i dezinformacije, između medija koji donosi provjerene informacije i onih koji plasiraju laži. Istraživanja koja su sproveli domaći stručnjaci pokazala su da je medijska pismenost u Srpskoj na lošem nivou, te da je medijsko obrazovanje neophodno i odraslima i djeci.
Izgrađena medijska pismenost posebno je važna kod mladih generacija koje ne znaju kritički da razmišljaju i selektivno pristupe informacijama u medijima i na internetu. S tim u vezi ministarstva prosvjete i kulture i saobraćaja i veza RS pokrenuli su trogodišnju kampanju “Jačanje medijske pismenosti kod djece u Srpskoj”. Namjera te kampanje, u sklopu koje će osnovci i srednjoškolci na odjeljenjskim zajednicama kroz radionice učiti kako da se zaštite od lažnih i nepotrebnih informacija, je da kod đaka probudi spoznaju o značaju medija. Jedan od ciljeva kampanje je i da mlade generacije poduči kako da postave granice u konzumiranju sadržaja sa interneta, da akcenat stave na ono što ih zanima, da prepoznaju kvalitet u javnom eteru.
Iako će mnogi reći da ograničenost pristupa informacijama automatski znači ograničenost u obrazovanju, doziranje informacija ponekad mora biti “na kašičicu” jer samo smisleno i svrsishodno korišćenje informacija ima smisla. U suprotnom razne, nepotrebne vijesti ostaće zatrpane u ko zna kom fajlu mozga prijeteći da se nekad aktiviraju i stvore “virus” koji nam može uništiti život. +++
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
