Industrija na klimavim nogama
Privredna kretanja u Republici Srpskoj u proteklih šest mjeseci nisu ohrabrujuća, a to potvrđuje i podatak da je industrijska proizvodnja u prvom polugodištu smanjena za 14,7 odsto u odnosu na isti period lani. Negativnom rezultatu kumovao je i veliki pad proizvodnje u pogonima prerađivačke industrije, koja u Srpskoj ima sve preduslove da bude zamajac privrednog razvoja.
Međutim, statistika pokazuje da neki dijelovi slagalice ipak nedostaju i nikako da se slože kako bi privredni razvoj išao uzlaznom putanjom. Čak i one grane industrije, poput drvoprerađivačke, koje su godinama bilježile konstantan rast, sada sabiraju gubitke. Najbolji primjer toga je izvoz namještaja, koji je pao za 11 odsto u prvom polugodištu, zbog čega su drvoprerađivači prvi put od 2010. godine na mukama jer su rezultati daleko od očekivanih.
Ništa bolja situacija nije ni u prehrambenoj industriji jer, osim raznih ekonomskih faktora, na proizvodnju dobrim dijelom utiču loše vremenske prilike, pa su pogoni za preradu voća i povrća poluprazni.
Danak u svim tim oblastima već odavno uzima i odliv radne snage, pa su prava rijetkost preduzeća kojima ne manjka radnika. Nisu rijetkost ni oni koji su zbog nedostatka radne snage bili prinuđeni da stave ključ u bravu. Sve to je uticalo da ekonomski pokazatelji u prvom polugodištu ove godine budu nezadovoljavajući. Statistika ne ohrabruje ni kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni jer su i uvoz i izvoz u minusu, na šta je dobrim dijelom uticala i blaga recesija na evropskom i svjetskom tržištu. Domaćoj privredi o glavu su se obili i prestanak rada Rafinerije nafte u Brodu i smanjenje proizvodnje rude u Zenici.
S druge strane, pad uvoza znači i da je došlo do pada potrošnje građana u BiH, koji očigledno imaju sve manje novca i jedva uspijevaju da podmire osnovne životne troškove.
Loši pokazatelji zabrinuli su privrednike, ali i građane, pred kojima je očigledno neizvjesna budućnost jer ne jenjava strah da bi se mogla ponoviti ekonomska kriza iz 2008. godine, koju smo dočekali nespremni. Po svemu sudeći, ni na ove rezultate sada nismo spremni i nemamo adekvatan odgovor kako privredu podići na čvrste noge.
Jasno je da situacija u industrijskoj proizvodnji ne može biti popravljena za svega dva ili tri mjeseca. Međutim, problem ne smijemo gurati pod tepih i čekati da rješenje dođe samo od sebe. Potrebna su stalna ulaganja u taj sektor i stvaranje što bolje poslovne klime kako radnici ne bi odlazili, a privrednici zatvarali fabrike. Iako je Vlada RS već preduzela određene korake, odrekavši se dijela poreza u korist radnika, neophodno je dodatno smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta, koji su omča oko vrata domaćim poslodavcima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
