Ima li kraja poskupljenjima?
Zbog talasa raznih poskupljenja Vlada Republike Srpske je 4. novembra prošle godine usvojila izmjenu Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe i time smanjila marže na osnovne životne namirnice. Tako su u prometu na veliko spuštene sa osam na šest odsto, a u prometu na malo sa dotadašnjih deset na osam odsto. To se odnosilo na so, životinjsku mast, suncokretovo ulje i biljnu mast, margarin, pasterizovano mlijeko, jogurt, pšenično brašno, hljeb, šećer, hranu za bebe, lijekove.
Međutim, niže marže nisu donijele značajnije efekte za domaćinstva, jer cijene i dalje divljaju. Nema dana a da neki proizvod ne poskupi. I tome izgleda nema kraja, jer se rast cijena očekuje i u narednim mjesecima. Najnoviji problem evidentiran je u oblasti živinarstva.
Proizvođači sabiraju probleme zbog kojih je ova grana poljoprivrede pala na koljena, a enormna poskupljenja hrane za živinu, električne energije, pa sve do papirne ambalaže, dodatno su opteretila ovaj sektor.
Iako je u živinarstvu, kao i u mnogim drugim oblastima i ranijih godina bilo teških i izazovnih perioda, nikada kao sada nisu stizali sa svih strana ovako loši rezultati.
Proizvođači tvrde da je gas koji koriste poskupio i do deset puta, a sa novim poskupljenjima realno je očekivati i smanjenje proizvodnje pa čak i zatvaranje pojedinih fabrika. Ostvariti bilo kakvu konkurentnost postalo je gotovo nemoguće, jer je poskupjela hrana za 30 odsto, isto toliko i struja, gorivo za oko 20 odsto, ambalaža, prevoz, apsolutno sve...
Problemi zbog rasta cijena prisutni su u gotovo svim oblastima u Republici Srpskoj. Mnogi se dovijaju na razne načine kako zadržati likvidnost. Cijene rastu i u cijelom svijetu, a naročito energenata.
Ipak, najteže je domaćinstvima. Poskupljenja su već odavno prešla granice “podnošljivosti”.
Stalni rast cijena doveo je do situacije u kojoj građani meso i sir kupuju na grame, a voće i povrće na komad. Nadležni tvrde da će na poskupljenja reagovati povećanjem plata i penzija, kao i nabavkom određenih životnih namirnica za ugrožene. Za to su, kažu, obezbijedili i određena sredstva u budžetu. Ipak, teško da će sa tim mjerama postići dugoročna rješenja. Poboljšanje slijedi tek kada krenemo koristiti potencijal koji imamo, kako robni tako i ljudski i kada prestanemo u ovolikom obimu uvoziti robu koju već posjedujemo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
