Hljeb sa bezbroj kora
Baš kao što je slučaj sa gorivom, gdje obično narod bez ikakvog efekta provjerava da li je pojeftinila sirovina nafte na svjetskom tržištu, slično je i sa provjerom cijena pšenice.
Bez obzira na dobre vjetrove što produvaju sa zapada naši pumpaši malo, ili gotovo nikako smanjuju cijene goriva, a istu reakciju imamo i kad su u pitanju cijene hljeba.
Pod plaštom inflacije i globalne krize ili sa još bezobraznijim opravdanjem u vezi sa povećanjem plata i manjka radnika, pekari su ostavili za mnoge astronomskih 1,80 KM za 500 grama hljeba.
Bez obzira što su proizvođači pšenice ove godine u debelom minusu, jer su izboksovali za kriznu godinu maksimalan otkup od tek 30 feninga po kilogramu.
Zavisno od kupaca, to je za više od 100 odsto manja cijena u odnosu na prošlogodišnju. U prevodu - propast najviših razmjera. Kojom su onda logikom pekarski proizvodi ostali na istoj cijeni?
I laiku je jasno da logika ne postoji, osim one tržišne koja kaže da su korona i rat u Ukrajini, poslovno gledano, nekome postali majka, a nekom maćeha. Tako ispade da su došla vremena gdje je u čuvenim stihovima “Riblje čorbe” najisplativija pekarska djelatnost, a ljekar i apotekar postaju samo oni koji moraju.
Zbog bezobrazluka pojedinaca i korišćenja trenutne tržišne situacije za enormno bogaćenje ne može, a da ne proradi ironija jer ona kupcima izgleda jedina i preostaje - pa se neki od njih pitaju kakav je to hljeb što se trenutno prodaje.
Možda u pekarama znaju nešto što mi ne znamo, neki tajni sastojak, super skupi aditiv? Ili više nema samo jednu koru već nekoliko njih, da se opravda skupoća, a umanji tinjajući revolt.
Šta bi bilo rješenje osim ispraznog konstatovanja situacije i kukanja ispred dragstora. Kompletni restart. Naravno, on podrazumijeva bojkot pekara, bar dok se cijene ne ustabile, ali i povratak nekim zaboravljenim navikama.
Kupovina brašna, direktno na izvoru - u mlinovima ili na veliko u marketima, zavisno od lične procjene šta je jeftinije i zamijesite i ispecite sebi hljeb. Podvucite crtu na kraju mjeseca i vidjećete da ćete biti u plusu. Čast izuzecima, ali to se naravno neće desiti, jer bezobrazluk prodavača recipročno nije u ravni sa bezobrazlukom kupaca.
Brz život, obaveze i hronično nemanje vremena prije će natjerati ljude da svrate u pekaru i plate više nego da izgube nekoliko sati na pravljenje domaćeg hljeba. Što je za poštovanje, naravno. Ali nam onda ne preostaje ništa drugo nego da poštujemo cjenovnik, ma kakav on bio.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
