Higijena i etika

Pandemija virusa korona odnijela je hiljade života, a i da nije, nemamo pravo da u 21. vijeku diskutujemo o higijeni u ovom kontekstu. Postavlja se logično pitanje možemo li vjerovati ljudima koji rade na mjestima gdje smo svakodnevno, tačnije njihovim “gazdama”. Šta može biti važnije od jednog života, zar zbog sitnog novca treba da rizikujemo nečije zdravlje?

Vlasnici ne razmišljaju o posljedicama, a neispravna hrana može da izazove ozbiljne posljedice po zdravlje.

A rezultati su nemilosrdni. U prvih osam mjeseci ove godine republička inspekcija izvršila je više od 600 kontrola u Srpskoj, a čak u 260 uočila je propuste.

Propusta je na svakom koraku, a u ovom slučaju najviše na radnom mjestu, a konzumenti su obični ljudi. Izostanak redovnih sanitarnih pregleda radnika koji su u dodiru sa hranom, ali i neredovna dezinfekcija i deratizacija, samo su neki od razloga zašto do toga dolazi.

Nije strano ni da namirnicama istekne rok trajanja.

O posljedicama vlasnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata ne razmišljaju pa su mušterije često primorane da potraže spas kod ljekara. Često su to lakši slučajevi, mada pacijenti znaju doći i sa mučninama koji traju duže od dva-tri dana, a kod težih slučajeva ljudi se žale i na zaraze bakterijama.

Rigorozne su kazne i za sve one koji prometuju neispravnu hranu, a kreću se do čak 10.000 KM. Ipak, nema tog novca koji može platiti prije svega bezobrazluk i neodgovornosti vlasnika tih objekata. Nije rijedak slučaj da baš djeca budu u epicentru ovakvih (ne)higijenskih radnji za koje neko mora odgovarati. I ne samo novčano.

Trgovački centri, pekare, roštiljnice, pekoteke, picerije i restorani mjesta su gdje su najčešće uočene nepravilnosti. Etika i ljudskost ne smiju umrijeti, a ako neko radi protiv ovih postulata, morao bi da stavi prst na čelo da će se to sutra njemu desiti. Ako mi nećemo pomoći sami sebi, ko će?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.