Groblje automobila

Iako je uvozu automobila starijih od 10 godina u BiH odzvonilo još prije godinu, prosječna starost četvorotočkaša koji krstare našim drumovima premašila je 16 ljeta, pa bismo slobodno mogli reći da je zbog takvog stanja voznog parka, Srpska postala evropsko groblje automobila.

Crna statistika koja pokazuje da je lani na deset kritičnih dionica ugašeno 35 života, ne čudi ako uzmemo u obzir sve navedeno. Nanizalo se mnogo crnih dana na oronulim putevima, koji su između ostalog i nedovoljno obezbijeđeni.  Tek kada se desi nesreća, počinje rasprava o tome ko je kriv, šta je uzrok, i ko će teret stradanja ponijeti na svojim leđima.

Stručnjaci upozoravaju da je star automobil poput kartonske kutije ukoliko dođe do sudara sa nekim novim, a posljedice po vozača i njegove saputnike, gotovo u većini slučajeva smrtonosne. 

Pitamo se ko snosi odgovornost za to što drumovima voze automobili kojima je već odavno odzvonilo i koji bi u većini evropskih zemalja sigurno već završili na otpadu.

Nemarni vozači vrlo često gledaju samo da prođu tehnički pregled, bez detaljne kontrole, ne razmišljajući o posljedicama koje može da prouzrokuje neispravno vozilo u saobraćaju.

I dok svi uglavnom prst upiremo u vozače koji zbog neprilagođene brzine ugrožavaju i svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju, ne treba zaboraviti da krivicu treba da snose i institucije. 

Alarmantan je podatak da u 21. vijeku nemamo dovoljno vještaka ni radionica u kojima bi se mogla ispitati ispravnost vozila prije i poslije nesreće. Analize puteva i utvrđivanje crnih tačaka, koje predugo traju, započeli smo tek kada je broj poginulih počeo da zvoni za uzbunu.

I sve dok traju silne administrativne procedure, projekti i analize, bez konkretnih rješenja, putevima će i dalje kao na reli stazi divljati nesavjesni vozači sa svojim starim, neispravnim ljubimcima. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.